Imotska torta raskošna je dalmatinska torta koju se često naziva i kraljicom Imotskog. Ima bogatu povijest, receptura se prenosila s generacije na generaciju, a danas je zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla pri Europskoj uniji.
Ova se torta sastoji od dva glavna dijela: prhkog tijesta i bogatog nadjeva. Tijesto se priprema od brašna, jaja, šećera i maslaca (klasična receptura za prhko tijesto), dok nadjev čini mješavina mljevenih badema, šećera, jaja i začina poput cimeta, muškatnog oraščića i limunove korice. Ponekad se dodaje i rakija ili liker koji joj daju dodatnu aromu.
Simbol luksuza i kulturnog statusa
Torta zapravo datira još iz 18. stoljeća, iako se vjeruje kako bi receptura mogla biti i starija. Izvorno se pripremala samo za posebne prilike poput vjenčanja, blagdana i velikih obiteljskih događanja, a zbog sastojaka poput badema i likera smatrala se luksuznim desertom. U početku su je pripremale žene iz imućnijih obitelji, a u ono vrijeme predstavljala je luksuz i viši status, a dobiti ovu tortu na poklon smatralo se posebnom čašću – i danas se torte često kupuju na poklon, najčešće upakirane u celofan.
Zbog dostupnosti badema i agruma, s vremenom je postala dio tradicije imućnijih obitelji u Imotskoj krajini, a zbog vrijednih i skupljih sastojaka ipak se čuvala za posebne prilike. Iako nije vezana za godišnje doba, često se pripremala na Božić i Uskrs, kada su se očekivali najbolji i najkvalitetniji domaći proizvodi, uz ostale važne prilike tijekom godine.