Raste broj kupaca iz BiH u RH

admin
0 0
Read Time:3 Minute, 26 Second

Iako smo dojma da je dosta proizvoda koji su zamjenski onima koji su popularni u Hrvatskoj i BiH, ipak ne proturječimo, već ispitujemo detalje. – Kako vraćate PDV? – upitali smo i pravili se naivni. Međutim, kad je mudra, sijeda glava sugovornik, bolje je biti iskren. – Mladi ste, sumnjam da vi to ne znate!? Onda smo se otvorili. – Znamo, nego radimo jedno istraživanje o potrošačkim navikama, a time smo zamotali u celofan to da smo novinari. Žena je navukla osmijeh i raspričala se. – Dođem svakog mjeseca sa sinom i kupim proizvoda za 200 eura. Mirna sam i više od mjesec dana, ali kako uvijek nešto trebam, onda rado dolazim pa tražimo ono što nam je nužno. Nakon što platim račun, odem lijevo od blagajne, pokažem osobnu iskaznicu i dobijem popunjen formular s kojim idem na granicu – priča nam. Pitamo je ima li neugodnih situacija na granici. – Ma ne. Dođemo u Vinjane. Sin im preda račun i pričeka da oni odrade svoju dokumentaciju. Zatim im otvori prtljažnik, carinik pregleda i kad vidi da je sve regularno, mi idemo dalje – kaže nam.

Povrat poreza kreće se od 20 do 50 eura. – Mnogo toga se može kupiti za taj novac, stoga se meni isplati doći ovdje i kupovati. A reći ću vam i ovo. Poznajem ljude iz Imotskog koji dolaze u Hercegovinu i kupuju. Vrijednost dobara koja su kupljena mora biti minimalno 100 KM – kaže nam. Računovodstvena i savjetodavna tvrtka Unija na svojim stranicama ima detalje povrata poreza u BiH. – Povrat PDV-a nije moguće ostvariti za mineralna ulja, alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana. Strani državljanin pravo na povrat PDV-a može iskoristiti ako kupljeno dobro iznese iz BiH u roku od 3 mjeseca od dana kupnje, i to u neiskorištenom, odnosno nepromijenjenom stanju u odnosu na ono kako je kupljeno – navedeno je. Tako je kad se kupuje u BiH, a kako je kad se kupuje u Hrvatskoj, odnosno što struka kaže. – Putnik odnosno kupac koji u okviru putničkog prometa iznosi dobra kupljena u tuzemstvu pri naknadnom oslobođenju od PDV-a ima pravo tražiti povrat PDV-a za iznesena dobra ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: da putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom, da je ukupna vrijednost kupljenih dobara s PDV-om iskazana na jednom računu veća od 100 eura, da je kupac ili netko u njegovo ime prevezao dobra kupljena u RH na područje izvan Europske unije prije isteka roka od tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka, da postoji dokaz o izvozu, izvornik računa i obrazac PDV-P potvrđen od carinskog ureda otiskom pečata, potpisom i faksimilom ovlaštenog carinskog službenika te brojem evidencije i datuma iznošenja dobara iz Europske unije – istaknuto je uz ostalo. Možda dok se čitaju pravila mnogo toga izgleda komplicirano, međutim, kad se to odradi na mjestu događaja, apsolutno je sve jasno i jednostavno. Potvrđuje to i činjenica da je sve više onih koji kupe u Hrvatskoj i onda dobiju povrat PDV-a. Iako nismo dobili konkretne podatke, neslužbeno doznajemo da je najviše kupaca iz BiH. Poslali smo upit i Odjelu za odnose s javnošću Carinske uprave te smo dobili odgovor koji potvrđuje da je sve više onih koji traže povrat poreza.

Pozitivan trend

– Carinska uprava objavljuje statističke podatke o svim relevantnim pokazateljima rada, pa tako i o pokazateljima povrata poreza u putničkom prometu. U Republici Hrvatskoj u 2022. godini na svim graničnim carinskim uredima (zračne luke, cestovni i pomorski granični prijelazi) ovjeren je 21.591 PDV-P obrazac, u 2023. godini ovjereno je 22.827 obrazaca. Carinska uprava ne vodi podatke o iznosima navedenih povrata PDV-a, niti vodi podatke o broju PDV-P posebno za granične prijelaze prema susjednoj državi – rečeno je uz ostalo. Trend je pozitivan, iz BiH se sve više ide kupovati u Hrvatsku, a iz Hrvatske u BiH. – Imamo velik broj kupaca iz Hercegovine, a što se povrata poreza tiče, sve je više onih koji podnose takve zahtjeve. Odjednom dođu i kupe namirnica za stotinjak eura, a prije su znali cijepati i doći dva ili tri puta mjesečno – kazali su nam u trgovačkom lancu. Ekonomski, isplativije.

 

Večernji list

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, ove godine stavlja fokus na važnu temu – povezanost između mentalnog zdravlja i radnog mjesta. Pod sloganom “Zdravlje na radnom mjestu”, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe kako sigurno i podržavajuće radno okruženje može značajno doprinijeti mentalnom zdravlju zaposlenika, dok loši uvjeti […]

Pretplatite se