Zbog odsustva navodnjavanja u BiH propada i do 70 posto prinosa hrane

Negativan utjecaj

U strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH, koja još uvijek čeka na usvajanje, moguće je pronaći brojne podatke koji upućuju upravo na negativan utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane, a posebno je zabrinjavajući podatak da postoje izvješća o propadanju i do 70 posto prinosa kukuruza i povrća u unutarnjim dijelovima BiH u godinama s izrazito sušnim i toplim vegetacijskim sezonama, kao i o gubicima u poljoprivrednoj proizvodnji koji se u ovakvim godinama mjere u milijardama maraka. Među ključnim mjerama koje mogu pomoći adaptaciji poljoprivrede na klimatske promjene stručnjaci navode, prije svega, unaprjeđenje sustava navodnjavanja i uključivanje poljoprivrede u programe upravljanja vodama. Uže stručne preporuke odnose se na promjene načina obrade zemljišta (konzervacijske obrade, protuerozivne mjere) i agronomske mjere (plodorad, rokovi sjetve, smjese usjeva, malčiranje i sl.), uz uvođenje u proizvodnju novih sortnih kreacija otpornih na sušu. U kontekstu navodnjavanja i odvodnje cilj mjera je u pet godina izgraditi sustave na 5000 hektara. Jedna od osnovnih mjera na ublažavanju poznatih posljedica klimatskih promjena u poljoprivredi su melioracije zemljišta, a u uvjetima Federacije BiH, prije svega, zahvati navodnjavanja i na nekim područjima odvodnjavanja. U FBiH 2009. godine formuliran je konceptualni dokument o programu za navodnjavanje i odvodnjavanje, kao i strategija za upravljanje vodama za razdoblje od 2010. do 2022. godine. Sva predviđanja o kretanjima klimatskih promjena i u kratkom nadolazećem razdoblju nagovješćuju veći broj vrelih dana koji će, uz daljnje poremećaje u godišnjem i sezonskom rasporedu oborina, znatno povećati vjerojatnost pojave suša. Podsjeća se na stanje prije početka rata te se navodi kako je i procijenjenih oko 20.000 ha navodnjavanih površina u BiH 1992. godine bilo izrazito nezadovoljavajuće, a niz razloga (ratne štete, minirana područja, neodržavanje) doveo je do njihova značajnog smanjenja. Prema nepotpunim podacima, u Federaciji BiH trenutačno se pod sustavima navodnjavanja nalazi tek oko 3000 ha. Nadalje, upućuje se i na plan iz navedenog dokumenta, prema kojemu je u južnim dijelovima FBiH potrebno osigurati navodnjavanje za oko trećinu, u sjevernim oko 15%, a u središnjim dijelovima oko 8% godišnjih potreba poljoprivrednih biljaka za vodom te se sugerira da se u tada predstojećem petogodišnjem razdoblju izgrade sustavi za navodnjavanje na površinama od 5000 ha i rehabilitiraju sustavi odvodnje na površinama od oko 20.000 ha. Zbog nepostojanja infrastrukture poljoprivredni sektor u FBiH odlikuje niska razina zaštite od vremenskih prilika, a što u konačnici utječe na prinose, kao i na konkurentnost, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Klimatske promjene uzimat će sve veći danak u godinama koje dolaze te je krajnje vrijeme pristupiti izgradnji infrastrukture koja će donekle ublažiti ovaj negativni utjecaj, a domaćim poljoprivrednicima dati priliku da se u ravnopravnijim uvjetima natječu s onim europskim.

Pomoć EU-a

Naravno, kako bi se stanje promijenilo, potrebno je znatno više sredstava u procesu podrške investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima u Federaciji, a putem kojih bi se financirali ili sufinancirali sustavi za navodnjavanje i uređenje zemljišta. U tom kontekstu osobito je bitno ispuniti preduvjete za korištenje europskih sredstava u okviru IPARD strukture, za čije je programe u razdoblju od 2021. do 2027. dodijeljeno 990 milijuna eura. Zemlje koje trenutačno primaju potporu iz IPARD-a III su Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska, no zbog nepostojanja unutarnjeg političkog dogovora – ne i BiH.