0
0
Posljednjih 10-ak godina mnogi su se i u BiH počeli baviti uzgojem i preradom aronije, ponajprije zbog njezinih ljekovitih svojstava, zbog čega to crno bobičasto voće često nazivaju i supervoćem ili vitaminskom bombom.
Može se tako reći da se ova egzotična voćka udomaćila i na našem području, posebno u Hercegovini, piše agroklub.ba.
Mlada obitelj Kovačević iz Tomislavgrada među prvima je počela s uzgojem aronije u tomislavgradskom kraju. Na Duvanjskom polju, u selu Letka, na 900 metara nadmorske visine, Kovačevići već sedam godina uzgajaju aroniju na ekološki način.
Ideja je potekla još s fakulteta, kao zagrebačka studentica doznala sam nešto više o aroniji, njezinu uzgoju i ljekovitosti. Kad sam završila fakultet, vratila sam se u Tomislavgrad i počela. U početku je to bio hobi, kaže za agroklub.ba Iva Kovačević, uzgajivačica aronije iz Letke, objašnjavajući kako je počeo ovaj, sad već obiteljski biznis.
Trenutno imaju 400 sadnica nasada aronije. Ekološki način uzgoja zahtijeva maksimalan fizički rad, a posla ima tijekom cijele godine.
Tijekom jeseni prvo stavljamo stajsko gnojivo jer ne koristimo nikakva umjetna. Nakon toga završetkom zime i u rano proljeće odrađujemo zimsku rezidbu, potom uklanjamo najstarije grane i ono što je polomljeno jer bude toga zaista mnogo od snijega i leda, priča Iva dodajući kako sve aktivnosti odrađuju ručno, kao što je okopavanje, uklanjanje štetnika, zalijevanje, provjeravanje sustava za navodnjavanje, a kasnije i berba.
Posla ima uvijek, a u radovima sudjeluje cijela obitelj. Kovačevići od aronije proizvode isključivo matični sok. Godišnje proizvedu između 500 i 600 litara. Zbog velike potražnje, kažu, sve prodaju, praktički na kućnom pragu.
Pristojan život
Proizvodi od aronije imaju sigurnu prodaju jer su mnogi prepoznali njezin značaj u prevenciji i liječenju različitih oboljenja. A cijena će uvijek biti veća u odnosu na drugo voće upravo zbog njezine ljekovitosti i nutritivne vrijednosti.
Za obitelj Kovačević uzgoj aronije nije primarno zanimanje, no kažu kako bi se uz malo veće količine nasada i malo više truda od ove egzotične voćke moglo pristojno živjeti.
(www.jabuka.tv)
