0
0
Godina je 2018. Pandemije još nema ni na vidiku, ratno stanje između Rusije i Ukrajine nekoliko godina nakon aneksije Krima čini se kao normalizirano, migrantska kriza jenjava…, projekcije pokazuju kako se globalna situacija smiruje. Od tada je prošlo pet godina, sve što je moglo poći krivo, čini se da je pošlo, a bojimo se i predviđati što je sljedeće nakon niza katastrofa koje su se dogodile u kratkom razdoblju.
Plaće, cijene, vrijednosti
Prema nekim znanstvenim istraživanjima, samo ono što se dogodilo 2020. – pandemija, lockdown, zatvaranje granica… bilo bi normalno za neko razdoblje od 5 godina. Međutim, u kratkom vremenu dogodili su se ekstremni poremećaji. Ovaj put uzet ćemo samo situaciju s cijenama prehrambenih proizvoda koju se više ne može pratiti. Ako se ponovno vratimo 5 godina unatrag, na početak 2018., tada je potrošačka košarica iznosila oko 1850 maraka, a prosječna isplaćena neto plaća 841 KM. Naravno da smo i tada negodovali te se nije moglo spajati kraj s krajem pa smo se prisjećali “onih para” kada se za 100 ondašnjih maraka moglo prehraniti tijekom čitavog mjeseca. A već danas o 100 maraka iz 2018. možemo govoriti u kontekstu “onih para” jer za današnju “stotku” vrećica izgleda sablasno prazno. Danas je prosječna isplaćena neto plaća 1161 marku, a potrošačka košarica iznosi 2996 maraka. U prijevodu, plaća je u pet godina porasla za 340 maraka, a troškovi života četveročlane obitelji narasli su za gotovo 1150 maraka. Ako se osvrnemo na konkretne cijene, litru jestivog ulja mogli smo pronaći od 2 do 2,30 KM, a danas je oko 4 KM, što je i dobro s obzirom na to da je nedavno stajala i do 6 KM. Kilogram brašna koji smo plaćali od 1 do 1,30 KM, danas stoji između 1,80 i 2,15 KM. Trajno mlijeko koje je stajalo 1 KM, danas se ne može pronaći ispod 2 KM. Juneće mljeveno meso stajalo je 8,45 KM, a danas je 15,95 KM. Šećer koji je stajao 0,95 KM, danas je 2,30 KM. Stolni margarin od 0,75 KM prije 5 godina, danas košta oko 1,75 KM. Banane koje su bile 1,45 KM danas su 3,55 KM, kilogram kave koji se moglo pronaći od 10 do 13 KM, danas je 18 KM. Cijene su drastično porasle… Dobrih vijesti nema. Cijene hrane još će rasti i nisu dosegnule vrhunac, a alternativa će biti proizvodnja za vlastite potrebe ili okretanje jeftinijim proizvodima, manje poznatih proizvođača.
(Ne)isplativost i potrošnja
Oglasila se i jedna od najvećih grupacija za proizvodnju hrane Nestlé, gdje očekuju novi rast cijena. Oni su podigli cijene u 2022. za 8,2 posto, a direktor tvrtke Ulf Mark Schneider istaknuo je da su pogođeni inflacijom i pokušavaju smanjiti štetu. – Porast cijena bit će ciljan i proveden samo tamo gdje je opravdan inflacijom troškova. Graeme Pitkethly iz Unilevera istaknuo je da smo vjerojatno prošli vrh vala inflacije, ali maksimalne razine cijena još nisu dosegnute. Sve veći primat imat će proizvođači koji nude alternativu nekom brendu, kompatibilnu vrijednost za manji novac. Naime, i oni sve više ulažu u kvalitetu, ambalažu i marketing vlastitih brendova. Stoga će i potrošači u vremenu previsokih cijena tražiti sebe i neće ih previše zanimati proizvođač, nego isplati li im se nešto kupiti ili ne.
Vecernji.ba/Željko Andrijanić
