0
0
Potrebno je ograničiti javnu potrošnju u 2023. godini kako bi se pomoglo naporima usmjerenima na smanjenje inflacije te financijskih potreba – naglasio je Tudyka
Međunarodni monetarni fond u svojem je izvješću nakon provedenih konzultacija s BiH, a u koje je Večernji list imao uvid, nabrojio sve rizike koji stoje pred BiH u idućem razdoblju, a koji se, uz usporen ekonomski rast i još uvijek visoku inflaciju, oslikavaju i kroz slabosti ekonomskog sustava koji karakterizira visok stupanj fragmentiranosti i nedovoljna integracija u međunarodna tržišta. Kada se tomu doda i intenziviranje domaćih političkih tenzija, ali i vanjski šokovi uslijed mogućnosti dodatnih skokova u cijenama goriva i hrane, jasno je kako sve razine vlasti u BiH moraju krenuti u odlučne reforme, počevši od fiskalnih, preko strukturnih pa do ulaganja u infrastrukturu, “zelenu energiju” i digitalizaciju.
Javna potrošnja
Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, u izjavi za Večernji list osvrnuo se na neke od preporuka Međunarodnog monetarnog fonda, a osobito one koje se odnose na potrošnju, uputivši na visinu plaća u javnom sektoru koje su među najvećima u okruženju. – Potrebno je ograničiti javnu potrošnju u 2023. godini kako bi se pomoglo naporima usmjerenima na smanjenje inflacije te financijskih potreba – naglasio je dodavši kako je to posebno važno zbog toga što monetarna politika u Bosni i Hercegovini nema na raspolaganju instrumente kojima može imati agresivniju ulogu u borbi protiv inflacije.
– Konkretnije, vlasti ne bi trebale dalje povećavati plaće u javnom sektoru ili vršiti izvanredna povećanja mirovina jer su izdvajanja za plaće u javnom sektoru i mirovine među najvećima u regiji – naveo je Tudyka. Pritom se osvrnuo i na značaj investicija, odnosno potrebu da se njih financijski ni u kojem slučaju ne smije slabiti.
– S druge strane, s obzirom na to da investicije podržavaju budući rast BDP-a, vlasti ne bi trebale pokušavati naći uštede u dodatnim rezovima na javnim investicijama – poručio je rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.
Inače, direktori MMF-a nedavno su istaknuli važnost većeg političkog konsenzusa i ohrabrili korištenje kandidature za EU za promoviranje nužnih reformi. Pritom će biti važno i jačanje provedbe preporuka Fonda, uz podršku razvoju kapaciteta.
Strukturne reforme
U fiskalnom pogledu direktori su, nakon što je Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda zaključio konzultacije prema članku IV. s Bosnom i Hercegovinom, naglasili potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija kako bi se obuzdali inflatorni pritisci s obzirom na ograničena sredstva monetarne politike i ublažili financijski pritisci. Za ekonomsku sliku BiH i jačanje svih segmenata gospodarskog prostora zemlje od ključnog će značaja biti strukturne reforme čiji je značaj posebice istaknuo MMF, uputivši na njihovu važnost u pogledu ubrzanja rasta, promoviranja “zelene” i digitalne tranzicije te podizanje životnog standarda.
Neke od reformi o kojima se govori u izvješću i preporukama Međunarodnog monetarnog fonda svakako su značajne iz kuta poboljšanja poslovnog ambijenta, a što je zapravo i ključ privlačenje većeg broja investicija u BiH. U tom pogledu poseban značaj ima digitalizacija kao proces koji će imati odjeka u svim sferama društvenog i ekonomskog života. On će, očekivanja su, dovesti do nužnog ubrzanja svih potrebnih procedura kada govorimo o realizaciji poslovnih ideja. Kad se tomu dodaju i mogućnosti koje se za BiH otvaraju u pogledu približavanja Europskoj uniji, jasno je kako pred gospodarstvom u zemlji stoji značajna prilika za mjerljiv napredak.
Večernji.ba
