0
0
Iseljavanje čini sedamdeset posto demografskog problema BiH što najbolje pokazuju podaci u školama. U Posavskoj županiji je danas čak za pedeset posto manje učenika nego prije devet godina.
Iako je popis stanovništva Bosne i Hercegovine trebao biti ponovno urađen, o tome se u našoj zemlji uopće i ne govori. Pitanje je što bi podaci i pokazali, jer godišnje u BiH nestane jedan grad, a prema procjenama Ujedinjenih naroda, do 2070. godine Bosna i Hercegovina će izgubiti polovicu stanovništva.
Sela koja su nekada bila puna stanovnika, danas su doslovice prazna. I brojni gradovi ostaju sve usamljeniji, posebice oni povratnički. Bosna i Hercegovina se suočava s ogromnim odljevom stanovništa, a i prirodni priraštaj je negativan. Primjerice, u Tuzlanskoj županiji je više bilo rođenih u ratu, nego što je to danas. Čak jedan od glavnih aktera u kreiranju politike u Bosni i Hercegovini, Dragan Čović, priznaje da je demografska slika BiH jako loša, javlja BHRT.
“Ako ćete me pitati koliko ima stanovnika, ja ću vam reći da Bosna i Hercegovina nema više od dva milijuna stanovnika. Sad, ako smo mi na posljednjem popisu stanovništva 2013., prije deset godina, imali onaj broj stanovnika koji smo imali, a ja sam sada spomenuo neku cifru na osnovu podataka kojima raspolažem i oni su špekulacija, jer nismo proveli popis stanovništva kao sav ostali normalan svijet, prije dvije godine. To dovoljno govori da svi mi trebamo biti zabrinuti u Bosni i Hercegovini.”, kaže predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović.
Iseljavanje čini sedamdeset posto demografskog problema Bosne i Hercegovine što najbolje pokazuju podaci u školama. Primjerice, u Posavskoj županiji je danas čak za pedeset posto manje učenika nego prije devet godina.
“Na razini cijele Bosne i Hercegovine je 33 posto manje učenika u srednjim školama, u osnovnim trideset posto, a slično je i na razini visokog obrazovanja. Takav pad populacije se nije dogodio nigdje u svijetu u periodu od devet godina. Dakle, nigdje u svijetu se nije dogodio gubitak trećine svih učenika u devet godina.”, navodi ekspert UN-a za demografiju u BiH Tado Jurić.
A hoće li ostati ili otići iz Bosne i Hercegovine, upravo najviše ovisi o politici koja bi trebala biti sigurna i u kojoj roditelji neće biti primorani odgajati djecu u ambijentu društvenih podjela, nemira. Nego baš suprotno, u ambijentu ekonomskog razvoja, dijaloga, mira i sretnog odrastanja. Sve je to u rukama onih koji kreiraju politike u parlamentarnim klupama.
“Mi imamo značajan pad nataliteta, 1991. godine je bilo 75. 000 rođene djece u Bosni i Hercegovini, sada je to ispod 25.000. Znači, odlazi nam mlado stanovništvo. Moramo stvoriti pozitivnu atmosferu, da se zadržava, da majke rađaju ne jedno dijete, nego da se oslučuju za veći broj djece.”, kaže zastupnica u Skupštini Tuzlanske županije Amra Nadarević.
“Majke i žene su u nezahvalnoj poziciji i na tržištu rada. Jako često ostaju bez posla, upravo zbog toga što žele postati majke ili roditi dvoje ili troje djece. A to nam je onda u potpunoj suprotnosti s onim što želimo u BiH, želimo povećati natalitet, želimo imati više rođene djece. Statistički podaci govore da imamo više umrlih nego rođenih i to treba mijenjati.”,kaže zastupnica u Skupštini TŽ Silva Banović.
Kada je riječ o demografskoj slici, u Bosni i Hercegovini već odavno nije 5 do 12, nego 12 i 5, a nastavi li se vlast ovako odnositi prema iseljavanju i padu nataliteta, ostat ćemo zapisani kao generacije koje nije bilo briga za svoju budućnost.
Večernji.ba
