0
0
– S obzirom na to kakvu smo sušu imali, ne možemo se pretjerano požaliti – priča mi poljoprivredni proizvođač s juga zemlje dok rezimiramo još jednu poljoprivrednu sezonu. Kraj rujna bio je vrijeme kad se podvukla crta, lagano prelazimo u hladnije razdoblje kad će na neko vrijeme radovi u polju utihnuti iako oni koji se bave poljoprivredom ili koji uzgajaju krave, koze, ovce slobodan dan nemaju.
Nedostaje proizvodnje
– Ovo je težak kruh. Međutim, kad imaš svoje meso, svoj krumpir, svoju salatu, nekako se može preživjeti. Nitko ovo ne bi radio, mladih nema, a reći ću vam da su mladi proizvođači ove godine imali dobre subvencije. Imali su čak sto posto povrata određenih investicija – priča nam sugovornik za Večernji list BiH.
Zašto onda malo mladih vidimo u polju? Bolje rečeno, ne pamtimo kad smo vidjeli nekog od mladih proizvođača ako izuzmemo one koji za kućnu rezervu nešto sade i siju, a i takvih je sve manje. – Pa svatko izbjegava motiku. U Hercegovini gotovo nema ozbiljnijih zemljoradnika. Nema proizvođača, imamo zapuštena polja. Nedostaje nam ljudskih resursa u ovom poslu. Danas imamo i možemo imati najbolju mehanizaciju, ali što će nam ako nema tko njome upravljati – iskreno će sugovornik.
Pitamo ga i koliko to što govori pogoduje uvozu. – Prestao sam dizati glas protiv tog uvoza, a nekad sam na sva zvona prozivao zbog toga što se taj uvozni lobi forsira. Kome ću govoriti kad opet svi kupuju to uvozno? Mogu vam reći da sam dobio informaciju da je omjer uvoza i izvoza u hrani višestruko povećan u korist uvoza i to će pokazati podaci na kraju godine. To se ne drži pod kontrolom. Da je barem nas proizvođača više pa da se možemo pobuniti i onda plasirati svoje, ali svašta se sastalo. Ovako ćemo raditi dok se može. Kad ne bude moglo, ključ u bravu – priča nam poljoprivrednik. Upravo je taj ključ u bravi više puta okrenut proteklih godina. – Osim cijena sjemena i oranja te manjka radne snage, veliki problem je i taj što ljudi odustaju od poljoprivredne proizvodnje. Jednostavno, gase farme. A gase ih zbog toga što su neodržive. Cijena litre mlijeka koji prodamo mljekarama ne može pokriti troškove hrane za stoku da bi se proizvela ta litra mlijeka – govorio je još prošle godine Eldin Glibanović, poljoprivredni proizvođač, a situacija je ove godine još teža jer su suša i visoke temperature učinile svoje. Pitanje je kako potaknuti ljude da se bave poljoprivredom kad praktički više vodu ne drži ni činjenica da sve razine vlasti konkretnije nego ikad podržavaju proizvodnju.
U Federaciji je stupila na snagu i nova Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH. Dokument je ovih dana objavljen i u Službenom listu Federacije, što znači da je i službeno na snazi. Agroklub ističe da se njome utvrđuju politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u ovom bh. entitetu u razdoblju programski usklađenom s trajanjem aktualne Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Prethodno su četiri godine agrarni programi utvrđivani prema strategiji kojoj je “istekao rok” 2019. te je produljivan odlukama Vlade FBiH. Definirana su četiri strateška cilja: podrška – poticanje pametnog, otpornog i diverzificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom povećanom sigurnošću opskrbe hranom; jačanje primjene ekoloških praksi u proizvodnji kojima se prilagođava i ublažava utjecaj klimatskih promjena; jačanje društveno-ekonomske strukture održivog razvoja ruralnih područja i modernizacija poljoprivrednog sektora poticanjem i razmjenom znanja, inovacija i digitalizacija u poljoprivredi i ruralnim područjima te promicanje njihove upotrebe s utvrđenih devet prioriteta u okviru prva tri cilja te ukupno 22 precizno definirane mjere. Strategija je objavljena na 287 stranica i sveobuhvatna je teorijski, no bez prakse, jasno, ona će ostati samo mrtvo slovo na papiru. Sad je na državi da je gura, odnosno da stvori sve preduvjete za povratak ljudi poljoprivredi i uključivanje mladih.
Prijenos znanja
– U razdoblju do 2027., kolokvijalno nazvanom “razdoblju prilagođavanja”, izravna plaćanja se pojednostavljuju i pretvaraju u jedinstvena plaćanja po hektaru i po uvjetnom grlu stoke, što ostavlja prostor županijskim ministarstvima da svoje proizvodnje koje su za njih od posebne važnosti dodatno podrže iz svojih proračuna, pri čemu bi svi proizvođači na prostoru Federacije BiH trebali imati što ujednačenije uvjete za proizvodnju s obzirom na stupanj podrške. Osim toga, snažno se inzistira na jačanju sustava prijenosa znanja i informacija i razvoju moderne poljoprivredne savjetodavne službe. Predviđaju se posebne, dodatne podrške proizvođačima na područjima s prirodnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju koja su, inače, ugrožena snažnom depopulacijom i prestankom bavljenja poljoprivredom.
Uvodi se posebna linija podrške za mlade poljoprivrednike koji preuzimaju upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima u cilju stabilizacije dohotka i podrške investicijama. Strategijom se otvaraju i pretpostavke za povećanje broja poljoprivrednika u sustavu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te revidiranje statusa poljoprivrednih proizvođača u pogledu njihovih obveza – stoji u analizi strategije koju je objavio Agroklub. Nadamo se svi uspješnoj provedbi.
Večernji list
