0
0
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju listopada 2023. godine iznosili su 23,19 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 158,3 milijuna KM (0,7%). Kreditni rast zabilježen je kod sektora stanovništva za 90,1 milijun KM (0,8%), kod vladinih institucija za 72,4 milijuna KM (7,1%) i kod nefinancijskih javnih poduzeća za 2,9 milijuna KM (0,5%). Smanjenje kreditnoga rasta zabilježeno je kod privatnih poduzeća za 5,8 milijuna KM (0,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 1,4 milijuna KM (0,6%), navodi se u komentaru monetarnih kretanja za listopad 2023. Centralne banke BiH, objavio je Večernji list BiH.
Rast zaduženosti
Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u listopadu 2023. godine iznosila je 5,7%, nominalno 1,25 milijardi KM. Godišnji rast kredita zabilježen je kod sektora stanovništva za 768,5 milijuna KM (7%), kod privatnih poduzeća za 436,1 milijun KM (4,8%), nefinancijskih javnih poduzeća za 27,8 milijuna KM (4,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 50 milijuna KM (28,7%). Smanjenje kreditnoga rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod vladinih institucija za 36,7 milijuna KM (3,2%). Od ukupnih 23,19 milijardi KM, čak 11,7 milijardi KM odnosi se na kredite stanovništvu, 9,56 milijardi maraka na kredite privatnim poduzećima, 1,1 milijarda maraka vladinim institucijama. Je li moguć život bez kredita? Podaci neumoljivo pokazuju kako u BiH nije. Povećava se broj zahtjeva za kredite. Potrošački krediti postaju sve dominantniji. Zaduženost bh. građana je veća od 11 milijardi maraka. Pritišće nas inflacija. Plaća suštinski postaje sve manja. Krediti postaju potreba. Potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima nešto je izraženija nego za stambenim kreditima. Dok nas sociolozi i psiholozi upozoravaju da nam je upaljen crveni alarm u sustavnoj borbi za bolje društvo, zadužujemo se kreditno i ulazimo u dužničko ropstvo, objavio je Večernji list BiH. Zbog velike razlike između sredstava koja imaju na raspolaganju i prispjelih obveza, građani BiH posežu za potrošačkim kreditima i tako svjesno upadaju u začarani krug dugovanja. Osvrćući se na činjenicu da građani sve češće dižu potrošačke kredite da prežive, pa to čak čine i u mikrokreditnim organizacijama, Gavran objašnjava: – Građani dižu potrošačke kredite za golu egzistenciju, a uz to sve više građana ne može podići ni ovu vrstu kredita u bankama. Onda spas traže uzimanjem kredita od mikrokreditnih organizacija, a to je korak do lihvara i kamatara, uvjetno rečeno. Zna se da su u mikrokreditnim organizacijama kamate užasno visoke.
Dužničko ropstvo
Ekonomist i profesor Ekonomskog fakulteta Sarajevo Željko Šain objašnjava da kućni proračun građani pune komercijalnim kreditima i tako upadaju u “dužničko ropstvo”. – Većina građana živi na kredit, ali to je trend i u svijetu, međutim, taj trend je drugačiji u Bosni i Hercegovini u odnosu na svijet. Ljudi teško žive, što potvrđuje i informacija da se uskoro otvara nova mikrokreditna organizacija koja će davati kredite od 20 do 100 maraka – onda možete misliti kako živi stanovništvo koje treba uzeti kredit od 20 KM da bi preživjelo – kaže Šain, objavio je Večernji list BiH. – Teško je zbog cjelokupne geopolitičke situacije prognozirati kakva nas budućnost u ekonomskom smislu čeka – zaključuje Šain. Jasno je, ipak, u kakvoj socijalnoj poziciji se nalaze građani Bosne i Hercegovine. Kredite dižu kako bi se riješili kratkoročnih obveza i za svakodnevnu potrošnju.
Večernji.ba
