Stupio na snagu Zakon o turizmu u Hrvatskoj, odzvonilo apartmanizaciji?

Zakon kakav hrvatski turizam još nije imao, koji je i sama turistička branša iščekivala s nestrpljenjem i koji je, očekivano, trpio kritike oporbe, u paketu je s više novih zakona s 1. siječnjom stupio na snagu. Do pune funkcionalnosti treba još pričekati donošenje ukupno pet pravilnika, uredbi i odluka, ali na to ne bi trebalo dugo čekati. Zakonski rok za donošenje pratećih pravilnika i uredbi je šest mjeseci, međutim, u Ministarstvu turizma RH kažu da se na svima uvelike radi, neki su praktički u samoj završnici i novi turistički zakon bi trebao postati postati potpuno operativan i dosta prije šestomjesečnog zakonskog roka.

Inače, u predstojećem razdoblju obveza je ministrice donijeti Pravilnik o pokazateljima za izračun indeksa turističke razvijenosti, njihov izračun i izvore podataka te način izračuna indeksa turističke razvijenosti, Pravilnik o načinu unošenja i pristupa podacima sustava turizma,  Pravilnik o sadržaju, ustroju i načinu vođenja baze podataka i analize podataka o projektima kojima je dodijeljena potpora, Metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta i Metodologiju izrade plana upravljanja destinacijom, uključivanja ključnih dionika, izrade analize stanja i definiranja projekata značajnih za razvoj destinacije.

Vlada RH,  pak, u roku od 60 dana od stupanja na snagu Zakona treba donijeti Uredbu o načinu ostvarivanja prava na dodjelu državne potpore u obliku umanjene stope poreza na dobit te Odluku o imenovanju Vijeća za upravljanje razvojem turizma.

Ministrica turizma očekuje da Zakon o turizmu donese dugoročne, pozitivne promjene hrvatskom turizmu, a povodom njegova stupanja na snagu kaže:

“Zakon o turizmu vrlo je važan, jer omogućuje da se našim turizmom počne upravljati, promišljeno i na dobrobit svih od lokalnog stanovništva do turista. Taj Zakon daje sve potrebne alate destinacijama kako bi razvojem turizma na svom području upravljali u smjeru održivosti” ističe ministrica Nikolina Brnjac, koja podsjeća kako je Zakon o turizmu tijekom izrade dobio puno priznanja u europskim, pa i svjetskim turističkim krugovima, a Hrvatska se nametnula kao jedna od predvodnica u razvoju održivom turizmu.

Inače, zahvaljujući novom Zakonu trebalo bi odzvoniti i apartmanizaciji. Bujanje obiteljskog  smještaja, koje često skriva obično rentijerstvo, obilježilo je posljednje godine i naveliko multipliciralo turističke probleme. Prekobrojni kreveti krivi su za pretjerani pritisak na infrastrukturu i nepopularne gužve, koje podjednako ne podnose i lokalni stanovnici i sami turisti. Pri tom, 1. rujna prošle godine Hrvatska je već imala više od 653.000 kreveta u tzv. cimerfraju i više od polovice ukupnih kapaciteta domaćeg turizma (1,24 milijuna kreveta). Novi Zakon, pak, ovlastit gradove i općine da temeljem smjernica definiranih planom upravljanja i prema podacima iz izračuna prihvatnih kapaciteta upravljaju turističkim razvojem svog područja. Lokalne vlasti tako, među ostalim, mogu donijeti odluku o broju i vrsti ugostiteljskih objekata te ograničiti otvaranje novih smještajnih kapaciteta, restorana ili barova. Pri tom, ne radi se o ukidanju stečenih prava, već se odluka može donijeti samo s ciljem ograničavanja rasta, ali ne i zatvaranja. Također, općine i gradovi moći će ograničiti i broj organiziranih dolazaka u grad ili raspored razgleda kako bi se rasteretile pojedine atrakcije, pa i uvesti ekološki doprinos.

Na sojedobne kritike, pak, da je Zakon o turizmu nedovoljno dorečen, da turističke zajednice nisu kapacitirane za nove zadatke i da neće uspjeti zaustaviti apartmanizaciju, ministrica je još ranije odgovorila. “Istina je potpuno suprotna. Važne odluke koje utječu na razvoj turizma velikim su dijelom u djelokrugu lokalnih i regionalnih vlasti i upravo zato su im ovim Zakonom prenesene neke nove ovlasti, kako bi uz stručnu pomoć turističkih zajednica i na temelju mjerljivih podataka mogli sustavno i koordinirano upravljati svojim destinacijama. Jedna od takvih novih ovlasti je donošenje odluke o broju i vrsti ugostiteljskih objekata, kojom se može ograničiti otvaranje novih smještajnih kapaciteta svih tipova, restorana, barova i ostalih ugostiteljskih objekata u cijelom gradu, ili primjerice samo u povijesnoj jezgri. Naravno, tu je važno naglasiti kako se nikome ne mogu oduzimati stečena prava, i odluka se može donijeti samo s ciljem ograničavanja rasta, ne i zatvaranja. Ova mogućnost je ogroman iskorak upravo zato što se do sada mogao izdati neograničen broj rješenja bez kontrole grada ili općine u kojoj se ti objekti nalaze. Međutim, takve se odluke mogu donijeti samo na temelju plana upravljanja destinacijom koji mora imati uporište u izračunu prihvatnih kapaciteta. Dakle, temeljeno na provjerljivim podacima koji su transparentni i dostupni cijeloj lokalnoj zajednici”, kazala je ministrica Brnjac za naš list u vrijeme dok se u Saboru još uveliko raspravljalo o tom Zakonu.

Ministrica je također podsjetila kako predsjednik ili predsjednica lokalne ili regionalne turističke zajednice nije ministar turizma već župan, gradonačelnik ili načelnik te da “turističke zajednice imaju stručna znanja i informacije o dionicima u turizmu, atrakcijama i slično, no do sada nisu imale instrumente’.

Večernji.ba Foto: Pixsell