Buhine kuće: 30 godina od zločina tzv. Armije BiH nad Hrvatima, najmlađa žrtva dvogodišnji dječak

admin
0 0
Read Time:4 Minute, 9 Second

Danas, 9. siječnja navršava se 30. godina od ratnog zločina u selu Buhine Kuće kod Viteza.

Program obilježavanja započeo će od 9 sati okupljanjem na mjestu zločina u ovom mjestu, a u 10 sati očekuje se polazak kolone sjećanja. U 10 sati i 50 minuta polaganje cvijeća i paljenje svijeća održat će se na Spomen obiležju ispred groblja Topala, a potom će od 11 sati biti služena sveta misa.

Što se dogodilo u Buhinim kućama pročitajte u tekstu Glorije Lujanović, objavljenom na portalu dnevnik.ba, 9. siječnja 2018. godine.

Buhine kuće: Zločin tzv. Armije BiH nad Hrvatima, najmlađa žrtva dvogodišnji dječak

“Iza te kuće moja supruga je pokošena rafalom, a ja sam pogođen u lijevu nadlakticu, na kojoj mi je dijete bilo naslonjeno. Ubili su mi dijete u naručju. Bezglavo sam trčao po dvorištu, pobješnjeli muslimanski vojnici trčali su u smjeru dječjeg plača. `Poklati!‘ `Spaliti sve!‘ `Allahu ekber!‘- čuo sam povike bijesnih vojnika. Čuo sam i bolno “deranje” jednog čovjeka kojeg su muslimanski vojnici uhvatili. U dvorištu jedne kuće vidio sam ubijenu A.V. (ležala je na lijevom boku). Vidio sam još tri ubijene žene. Lica su im bila okrenuta prema zemlji tako da ne znam o kojim osobama se radi. Svog sina Danijela, rođenog 1992. godine nosio sam do ambulante u Vitez, a dalje je transportovan u Novu Bilu. Isti dan, od teško zadobivenih rana je umro. Ostao sam bez supruge i svog jedinog djeteta…“, ovo je dio iskaza jednog od preživjelih iz Buhinih kuća kod Viteza.

U zaseoku Buhine kuće kod Viteza, 9.1. 1994. pripadnici tzv. Armije BiH, odnosno,  7. muslimanske brigade, odreda El-mudžahid  i navodno specijalaca MUP-a RBiH i Dragana Vikića, likvidirali su 27 osoba hrvatske nacionalnosti. U ranu zoru tog 9. siječnja 1994. pripadnici tzv. Armije BiH ubili su 9 vojnika HVO-a, odnosno pripadnika PPN-a „Munje Središnje Bosne“ Travničke brigade HVO-a.

Hrvate ubijali  motornim pilama, sjekirama i noževima

O masakru u Buhinim kućama najtužnije govori tragedija obitelji Vidović. Ankica Vidović u Buhinim kućama izgubila je sina i supruga, a kćer Marijanu su ranili. Pored njenog supruga, tzv. Armija BiH, ubila i njegovog brata, Mirka Vidovića, i Mirkovog sina, Dražena Vidovića.

Ankica Grbavac ubijena je rafalnom paljbom iz automatske puške, njenog sina Danijela (16.2.1992) koji nije dočekao drugi rođendan ubili su u naručju svjedoka. Dragicu Petrović ostavili su u selu da bi je nakon dva dana ubili. Tijelo ubijenog Marka Buhića prerezano je motornom pilom – civilna zaštita je prvo pronašla gornji dio trupa, a tek nakon dvadeset dana noge i donji dio trbuha. Stjepan Ramljak zaklan je nožem a Nikola Janković ubijen sjekirom.

U napadu na Buhine kuće ranjeno je 35 Hrvata, od kojih je bilo 8 civila, nestalo je 17 civila, a 13 žena iz tog sela odvedene su i zarobljene u logoru tzv. Armije BiH u susjednom Sivrinom selu. Na gradsko područje Viteza tog dana je od pola 6 ujutro do podneva ispaljeno više od 100 granata.

Snage tzv. Armije BiH u isto su vrijeme napale sve crte obrane HVO-a u Busovači, Novom Travniku,  Uskoplju, a u Lepeničkoj enklavi, odnosno, Kiseljaku, dijelovima Fojnice i Kreševa, trajao je topničko- pješadijski napad iz pravca Visokog.

Vojnike HVO-a vezali žicom: Najmlađi imao 19, a najstariji 27 godina

Vojnici HVO-a u Buhinim kućama masakrirani su, a tijela njih devetorice, vezana  žicom oko vrata i nogu s rukama na leđima. Sanacijom terena nakon vraćanja Buhinih kuća pod kontrolu HVO-a identificirani su pripadnici HVO-ovih „Munja“. Najmlađi vojnik imao je 19 godina, a najstariji 27 godina. Ubijeni pripadnici Munja su Mladen Grgić ( 1973.), Ivica Lovrenović (1967.), Smiljan Papić (1969.), Mario Buligović (1972.), Goran Kafadar (1972.), Anto Božić( 1972.), Ivan Kreševljak (1975.), Toni Jazvić (1975.) i Mario Barešić (1974.)

U  samo mjesec dana u enklavama Lašva i Lepenica ubijen 141 Hrvat

U borbama za oslobađanje Buhinih kuća 21.  siječnja 1994. poginulo je još devet pripadnika HVO-a. Paralelno s oslobađanjem Buhinih kuća, srednjobosanski HVO borio se  i za lepeničku enlavu te oslobodio Zavrtaljku (kotu Kiseljak prema Fojnici). U razdoblju od prosinca 1993. do siječnja 1994. u Lašvanskoj i  Lepeničkoj dolini ubijena je 141 osoba hrvatske nacionalnosti.

Pet enklava u siječnju 1994.

Napad na Buhine kuće značio je sužavanje lašvanskog džepa, odnosno, prekid komunikacije Viteza i Busovače. Presjekom komunikacije tog 9. siječnja 1994. Središnja Bosna je do vraćanja Buhinih kuća pod kontrolu HVO-a, podijeljena u enklave Lašvanska dolina, odnosno Vitez i Novi Travnik,  enklava Busovača, enklava Lepenica i enklava Žepče.

Buhine kuće – prešućeni zločin u Haaškom tribunalu 

Hrvatska javnost u Središnjoj Bosni smatra kako odgovornost za ove zločine snosi Džemal Merdan, jedan od zapovjednika 3. korpusa tzv. Armije BiH i  Dragan Vikić, zapovjednik jedne od postrojbih MUP-a RBiH protiv kojeg se trenutno vodi postupak pred Sudom BiH za zločine nad Srbima u Sarajevu.

Iako su Buhine kuće u odgovornosti 3. korpusa tzv. Armije BiH, u postupcima pred Haaškim tribunalom vođenim protiv Envera Hadžihasanovića, Amira Kubure i Mehmeda Alagića, za ovaj zločin nisu ni optuženi, a tako ni presuđeni.

Tomislavcity

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

Isplata invalidnina za prosinac 2023. godine u Federaciji BiH

Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, obitelji poginulih branitelja te nositelje ratnih odličja za prosinac 2023. godine, u ukupnom iznosu od 28.507.551,61 KM. Također su osigurana sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata za prethodni […]

Pretplatite se