0
0
Pored Lopara gdje je istraživanje završeno, magmatske stijene od Srbca do Foče potencijalna su nalazišta.
U Bosni i Hercegovini na sedam lokacija ima litija, preliminarni su podaci rudarskih stručnjaka. Koliko ga ima, ne zna nitko, jer detaljna istraživanja nisu urađena. Kako god, s obzirom da su zalihe ove rude u svijetu limitirane na 2100. godinu, mala balkanska regija, pod globalnom je lupom.
Švicarski Arcore i kanadski Rock Tech zajedno bi ekspolatirali litij iz Lopara, male majevičke općine. Već pet godina investitori znaju za bogata nalazišta litija i magnezija karbonata, bora i kalija na ovoj lokaciji, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Za sada se znaju namjere, kopati litij u Loparama, te ga prerađivati u Njemačkoj, što će raditi kanadska tvrtka. Sve će se koristiti u industriji baterija i automobila od 2026. godine, a mediji pišu da Rock Tech već ima potpisane ugovore sa gigantima poput Mercedesa. Globalna nalazišta su pri kraju kaže to prfesorica sa banjolučkog PMF-a, javlja N1.
“Radi se o strahovitoj potrebi za litij jonskim baterijama. Prirodne rezerve litija, kolike god da su, a ograničene su, neće biti dovoljne, očekuje se velika kriza 2100. godine, ako se nastavi s ovim tendencijama prelaza na elekrične automobile i sve ostale varijante zamjene fosilnih goriva”, pojasnila je profesorica nano kemije sa PMF-a u Banja Luci, Suzana Gotovac Atlagić.
Sedam je lokacija u BIH bogatih ovom rudom. Pored Lopara gdje je istraživanje završeno, magmatske stijene od Srbca do Foče potencijalna su nalazišta.
“Uglavnom magmatske kisele stijene. Perspektivna mjesta na geološkoj karti smo izdvojili: Planina Motajica na sjeveru, Prosara do nje, kompleks magmatskih kiselih stijena u reonu Srednje Bosne, pa istok Čajniče, Foča, Goražde i Srebrenica. To su lokaliteti koji su povoljni sa stijenskog aspekta, no svakako provesti istraživanja po pitanju koncentracije litija”, rekao je Elvir Babajić, profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.
Profesori i u Banja Luci i u Tuzli, Prijedoru ili Sarajevu, znaju onoliko koliko sežu nadležnosti njihovog akademskog rada i istraživanja. Kopanje nije opasno, mogla bi biti prerada, kažu.
Večernji.ba
