0
0
U prvih devet mjeseci ove godine uvezli smo, samo svježeg mesa, za čak 424,7 milijuna maraka.
Stočari godinama upozoravaju na prekomjeran uvoz koji je gotovo ugasio domaću proizvodnju. Trenutno, domaći farmeri proizvode svega 20 posto potrebnog mesa za naše tržište. Poseban problem, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, predstavlja im uvoz jeftinog mesa iz Europske unije.
Uvoz svježeg mesa iz godine u godinu nastavlja rasti, izvještava BHRT. Trend se nastavio i u 2024. godini. Za prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine uvoz mesa je veći za 15 posto ili 58 milijuna maraka.
Vrijednost uvoza svježeg mesa za prvih 9 mjeseci ove godine iznosila je 424,7 milijuna KM i uvezeno je oko 59,9 milijuna kg mesa, najviše goveđeg i svinjskog. Spomenute vrijednosti odnose se isključivo na svježe meso, a ne na ukupnu vrijednost uvoza, kaže glasnogovornica UNO BiH Darjana Maglov.
Zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu u EU i kod nas, upravo uvoz svježeg mesa predstavlja najveći problem za domaće farmere. U Europi smrznuto meso se može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a kod nas je taj rok godinu dana. Domaći uvoznici vješto su iskoristili ovu razliku nabavljajujući meso u Europi po bagatelnim cijenama s kojima se domaći farmeri ne mogu natjecati.
Mi ukoliko ne uskladimo te pravilnike s EU znači mi ćemo uvijek čistiti EU da ne moraju to prodavati ili kućnim ljubimcima ili plaćati da se uništi u kafilerijama. Samim tim to je desetkovalo našu proizvodnju, navodi Mišo Maljčić iz Skupštine Saveza poljoprivrednih proizvođača RS.
Neusklađenost pravilnika domaće proizvođače dovela je do ruba propasti.
Na domaće proizvođače to jako loše utječe. Znači tu je jedna nelojalna konkurencija, gdje se proizvodi koji su za bacanja, odnosno u tim državama su za bacanja, se dovoze ovamo. Znači to je lako riješiti, međutim na razini BiH vlast nema volju da to riješi. Zašto nije i kod nas rok upotrebe smrznutog mesa šest mjeseci i problem bi bio riješen, smatra Ranko Sarajlić iz Laminaca (Gradiška).
Poljoprivreda i proizvodnja hrane, uz energiju, su sektori od strateškog interesa za svaku zemlju i tu se ne postavlja pitanje je li se nešto isplati ili ne. Kod nas to na žalost nije slučaj, piše BHRT.
Treba zaštititi domaću proizvodnju. Naći modele kroz subvencioniranje, kroz promocije, kroz jače kontrole ulaska takvih roba. Ali ono sve što je u skladu sa zakonom ne možemo zaustaviti. Trebamo nadgledati uvoz takvih roba, stava je Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar.
Činjenica je da velikom broju građana, s obzirom na naš standard, odgovara europsko meso u marketima, koje se po kvaliteti ne može mjeriti s domaćim, ali koje je u odnosu na njega znatno jeftinije. Građani kupujući uvozno meso štede, ali istovremeno svjesno ili nesvjesno, guraju domaću proizvodnju u ponor.
