0
0
Iako je do prije nekoliko godina priprema zimnice bila tri puta jeftinija od gotovih proizvoda, zbog velikog povećanja cijenа povrća ove godine situacija je obrnuta, piše vecernji.ba.
Domaćice kažu da je pravljenje zimnice isplativo samo u slučaju da imate svoje povrće. U mnogim će domovima mirisi jeseni i priprema zimnice ove godine izostati zbog visokih troškova. Povrće je skupo pa se mnogi odlučuju preskočiti pripremu zimnice.
Suša desetkovala polja
Planirana zimnica u većini domova ove jeseni prijeti ostati samo planirana. Hoće li do proljeća uopće biti nešto domaće na policama? Hoće li ove zime police izgledati praznije dok mi čekamo bolje vrijeme za novi zalogaj domaćeg? I hoće li staklenka ajvara, pripremljena s pola domaćih namirnica i pola strpljenja, postati mali luksuz koji s ponosom otvaramo za posebne prilike? Možda će zimska trpeza ove godine izgledati drugačije, ali ona nostalgija koja se povezuje s pripremom zimnice i dalje ostaje: okus doma je ipak najizdrživiji sastojak. I oni koji imaju svoje povrće kažu da je to samo jedan u nizu troškova pripreme zimnice kojih su samo naizgled oslobođeni.
– Ja imam svoje, premda sam i ja to platila da zasijem. Ali, opet kažem, to je moje, tako se izvlačim, a da ima neke računice, nema – kaže nam jedna starija domaćica. Mirisi pečenih paprika, svježe kuhanog džema ili ajvara donedavno su bili odlika jeseni u većini bosanskohercegovačkih kuhinja. No, ove godine, umjesto ustaljenog pitanja “hoćete li spremiti koju staklenku više”, bh. građani suočavaju se s ozbiljnijom dvojbom: je li zimnica ove godine mudra investicija ili luksuz koji si više ne možemo priuštiti? Jesen koja je donijela šokantan rast cijena voća i povrća, ali i nestašicu nekih od osnovnih povrtlarskih kultura, ove godine na tržnicama više podsjeća na egzistencijalnu dvojbu nego na mirisne, šarene košare svježeg, domaćeg povrća. Ove godine suša je desetkovala polja, a cijene voća i povrća, kažu građani, “otišle su u nebo”. Tako, priprema zimnice ove jeseni zahtijeva dozu matematičkog uma i hrabrosti – cijene paprike, kupusa, rajčica i krastavaca porasle su od 50 do 100 posto. Semberski kupus, koji je nedavno dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla i time postao ponos bh. poljoprivrede, ove godine, paradoksalno, gotovo je nemoguće naći na tržnicama. Ovaj simbol tradicije i autentičnosti, koji sada nosi status zaštite kao ekskluzivan brend, pretvorio se u rijetkost jer je suša mnoge proizvođače ostavila praznih polja. Ali zato uvozno povrće vlada tržištem. Trgovci se zbog visokih cijena i ne čude slaboj prodaji.
– Rog-paprika prošle je godine bila dvije marke, a ove godine četiri… Klijent je uzimao po pet kutija paprika, 11 kilograma u kutiji, to je 55 kilograma. I kad je bila 2 marke, to je bilo 110 maraka, a sad je pet kartonskih kutija 220 maraka. Rijetko sad uzimaju po kutiju. Imam kupce koji uzimaju na komad. Ja sam prošle godine ovdje prodavao vreću kupusa po 7 maraka, a sada je 15 maraka. Sad se uzme jedna vreća, a prošle godine dvije vreće moglo se kupiti za tih 15 maraka – kazao je nedavno jedan od prodavača na sarajevskoj tržnici.
Visoke cijene
Na tržnicama cijena vreće kupusa ide do 18 maraka, dok je kod uličnih prodavača koji dostavljaju na kućnu adresu cijena od 8 do 10 maraka, a u lokalnim trgovinama oko 12 maraka. Domaćica iz Banje Luke kazala je za Nezavisne kako je kupila kupus po cijeni od 12 maraka, ali kako kaže, njezina susjeda platila je 18 maraka.
