0
0
Iako su srčani udari tradicionalno povezivani s osobama starijim od 65 godina, posljednjih godina zabilježen je zabrinjavajući porast slučajeva među mlađima, osobito onima ispod 45. godine. Ovaj trend sve više pogađa i Bosnu i Hercegovinu, gdje kardiovaskularne bolesti godišnje uzimaju oko 19.000 života, što čini gotovo 45% ukupne smrtnosti u zemlji. Kardiologinja Hannah Rosenblum upozorava da osobe u dobi od 40 do 60 godina, iako možda nemaju očite simptome, mogu biti pod rizikom razvoja srčanih bolesti zbog sve češćih faktora poput hipertenzije, dijabetesa i pretilosti.
U 2023. godini, samo u Federaciji BiH preminulo je 11.605 osoba od bolesti cirkulatornog sistema, dok je u Republici Srpskoj broj preminulih iznosio 7.602. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da među oboljelima sve češće nalazimo mlađe osobe, čime se dodatno povećava ozbiljnost problema.
Stručnjaci, uključujući specijalistu interne medicine i subspecijalista kardiologije Denisa Mačkića, ističu da je glavni uzrok ovog trenda nezdrav način života. Nedostatak fizičke aktivnosti, loša prehrana i stres postali su česti faktori koji povećavaju rizik od srčanih bolesti među mladima. “Srčani udar postaje sve češći kod mlađih osoba u BiH”, napominje Mačkić, dodajući da su prvi znakovi srčanih problema često promjene u izdržljivosti, poput otežanog disanja ili bolova u prsima tijekom vježbanja.
Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i izbjegavanje pušenja i stresa ključni su za prevenciju. Također, za žene menopauza može dodatno povećati rizik zbog hormonskih promjena, zbog čega je važno redovito pratiti krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi.
Srčani udari, koji se nazivaju i “tihim”, mogu imati atipične simptome poput umora, mučnine ili čak zubobolje, pa je ključno provoditi redovite preventivne pretrage. S obzirom na to da mnogi ne prepoznaju simptome u ranoj fazi, svijest o faktorima rizika i pravovremeno djelovanje mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.
Osim toga, ključni faktori rizika koji mogu biti pod našom kontrolom uključuju pušenje, fizičku neaktivnost, nepravilnu prehranu, prekomjernu tjelesnu težinu, povišeni krvni tlak, povišene masnoće i šećer u krvi, konzumaciju alkohola te dugotrajni stres. Također, važan faktor je i utjecaj aerozagađenja i lošeg okoliša na zdravlje.
U Bosni i Hercegovini i regiji posljednjih godina raste pažnja posvećena prevenciji kardiovaskularnih bolesti, što uključuje redovite medicinske preglede i edukaciju građana o važnosti brige za zdravlje srca. Zdrav način života, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana mogu značajno smanjiti rizik od srčanih bolesti i poboljšati kvalitetu života.
