0
0
Europska institucija pučke pravobraniteljice otvorila je istragu o postupcima vezanim uz vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini, uključujući projekte u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, čime je izazvala dodatne kontroverze oko ekološke održivosti i zakonske usklađenosti tih projekata. Prema izvještajima, istraga se temelji na tvrdnjama o nepoštivanju zakona i nepravilnostima u postupanju s informacijama koje su zatražene od investitora i nadležnih tijela. Iako nije naveden konkretan projekt, mogući sukobi u vezi s izgradnjom vjetroparkova u BiH postali su predmetom međunarodne pažnje.
Kontekst:
Pučka pravobraniteljica Europske unije pokrenula je istragu pod nazivom „Neuspjeh Europske komisije da odgovori na zabrinutost oko vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini“. Iako nije konkretiziran koji vjetropark je u pitanju, već je poznato da su projekti poput vjetroelektrane Orlovača na području Livna izazvali značajan otpor među lokalnim stanovnicima.
Vjetroelektrana Orlovača, smještena u blizini Livna, naišla je na snažnu reakciju mještana koji su se usprotivili planiranoj izgradnji zbog potencijalnih negativnih posljedica po okoliš i životnu sredinu. Najveći problemi odnosili su se na preblizinu planiranih turbina prema naseljima poput Drinova Međa, Vidoša, Dobre, Dola, Megdana i Potkraja. Zabrinutost mještana uključivala je, među ostalim, glasnu buku, opasnost za lokalnu faunu, te mogućnost ozbiljnih promjena u pejzažu i zemljištima u okolini.
Zakonodavni problemi:
Još jedan ključni aspekt ovog slučaja je odluka Federalnog ministarstva okoliša i turizma koje je, nakon provedene javne rasprave, odbilo zahtjev tvrtke HB Wind za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš. Prema zakonodavnim smjernicama, ovakve procjene obvezne su kako bi se osigurala zaštita prirode i zdravlja ljudi. Odbijanje tog zahtjeva izazvalo je dodatnu zabrinutost o zakonitosti cijelog postupka, a mještani su istaknuli sumnju da se u procesu donošenja odluka zanemaruju zakonske procedure.
Izgradnja i sporna vjetroelektrana:
U isto vrijeme, vjetroelektrana Ivovik, koja je nedavno dobila dozvolu za rad, također je bila predmet kritika. Stanovnici okolnih područja tvrdili su da su im općinske vlasti nezakonito oduzele zemlju, a postoji i sumnja u nepotpunu dokumentaciju koja je bila predočena kao uvjet za izdavanje dozvole za rad vjetroelektrane. Ove prijave dodatno usmjeravaju pozornost na način na koji se izgradnja vjetroelektrana u BiH provodi, posebice u kontekstu ekoloških i zakonskih propisa.
Zabrinutost Europske unije:
Ova istraga Europske ombudsmanke može biti ključna za budućnost razvoja vjetroparkova u BiH. Europska unija, koja snažno podupire zelenu energiju i održivi razvoj, postavila je visoke standarde u pogledu zaštite okoliša. Ako istraga potvrdi nepoštivanje zakonskih propisa ili nepravilnosti u informacijama koje su dostavljene Europskoj komisiji, to bi moglo imati dalekosežne posljedice na daljnji razvoj vjetroparkova u regiji.
Zaključak:
Odluka o istrazi pučke pravobraniteljice potiče novu raspravu o zakonitosti i ekološkim utjecajima vjetroelektrana u BiH. Ova istraga ne samo da će osvijetliti problematične aspekte postojećih projekata, već bi mogla postaviti temelje za buduće regulacije u ovoj industriji, što bi moglo imati dugoročne učinke na cijeli energetski sektor u BiH i šire. Uskoro se očekuje daljnje razjašnjenje, kad će biti poznate konkretne informacije o tome koji su vjetroparkovi u BiH predmet ove istrage, što bi moglo donijeti nove izazove za lokalne vlasti i investitore.
