Božićni običaji Hrvata u Bosni i Hercegovini

Domagoj
0 0
Read Time:3 Minute, 34 Second

U krajevima širom BiH katolici slave Božić gotovo na isti način – početkom došašća ide se na zornice, sije se pšenica, kiti se jelka, postavljaju jaslice, pred sam Božić se prave kolači, priprema meso, na Badnji dan se ide na polnoćku, kao i na misu na Božić, iza toga se okuplja obitelj na svečani ručak i slavi se..

 

No, ima razlika u tradiciji kako se u kojem dijelu BiH slavi Božić. Iako su običaji gotovo isti, ipak ima malih razlika od kraja do kraja.

 

 

 

Piše: Velimir Bugarin/Travnički vjesnik

 

Pripreme za božićne blagdane počinju krajem studenog. Na području Središnje Bosne već za svetu Katu obavljale su se svinjokolje, no u okolici Vareša krajem studenoga nabavljala bi se zaoblica (prase, janje i tele) da se utovi do Božića. Božićne običaje karakterizira kićenje zelenilom i drugim ukrasima, unošenje slame i priprema božićnog stola, paljenje panja badnjaka, izricanje čestitki i govornih formula za dobrobit kućanstva i ukućana te posjeta čestitara.

 

U zapadnoj Hercegovini na Badnji dan žene su mijesile božićnu pogaču, beskvasni kruh, koji se ukrašavao raznim šarama. Ova pogača se jela na Božić ujutro, a komad od nje ostavljali su za Novu godinu. Svaki član obitelji dobivao je po komad ove pogače. Domaćin bi na Badnji dan ujutro donio pred kuću badnjake.

 

U okolici Širokog Brijega običaj je bio da se prvi iver od usječenog badnjaka ostavi u njivu. Badnjak je od hrastovog drveta koje je pravo i puno. Smatralo se da badnjak treba biti što veći. Badnjak je u kuću obično unosio domaćin, a jedna od žena ga je na vratima posipala žitom i škropila posvećenom vodom.

Badnjaci su na ognjištu bili postavljeni paralelno, i to dva, jedan do drugoga, a treći preko njih. Na jedan od badnjaka domaćin je urezivao jaram ili križ, a zatim badnjake posipao vinom i onom vrstom žita za koju je želio da najbolje rodi u idućoj godini uz to govoreći obredne formule.

 

Na području Neuma običaj je bio da žene koje imaju slabu kosu sjednu na badnjak i češljaju se. Paljenje badnjaka u okolici Širokog Brijega oglašavalo se nekada pucanjem i tad se na vatru od badnjaka stavljala da se peče zaoblica i božićna pogača. Dio badnjaka na kome je jaram, odnosno križ čuva se i ponovno pali na Novu godinu. Zaoblica je ovca ili koza koja se klala na Badnji dana. Nije bilo ograničenja u pogledu spola ili drugih osobina zaoblice.

 

U selima u okolici Brčkog na Badnjak muški su zaduženi za pečenje pečenice. Ona će biti poslužena nakon ponoći i drugi dan za ručak, možda i koji dan poslije, ako je nakon ručka ostane. Danas je pečenica gotovo obavezna, no prije su manje imućni umjesto pečenice kupovali oroza (pijetla) ili gusku.

 

Uoči badnje večeri u okolici Vareša djeca su s majkom kitila krizban, koji je usječen prije badnje večeri u jelovoj šumi. Ispod krizbana obavezno se stavljalo janje od slatkog tijesta, pečeno u kalupu. Također, ispod krizbana stavljalo se žito, pšenica u malim posudama posijana na svetu Luciju sa svijećama u sredini.

 

Večera na Badnjak uvijek je posna ili barem nemrsna, popraćena molitvom u znaku pripreme za odlazak na misu. Molitvu je predvodio najstariji član obitelji. Prije molitve palile su se svijeće na prozorima i žitu, te su one gorjele sve dok traje večera.

 

Nakon molitve najstariji član obitelji za stolom nazdravljao je svima čašicom domaće rakije (šljivovice). Ugarci i ostaci badnjaka odnose se u polja, vrtove, stavljaju u sjemensko žito, na pčelinjake i torove, s vjerom u njihovu plodonosnu zaštitu i moć.

 

 

U Grabovici kod Mostara pogača bi se kitila bršljanom, a svijeće bi se stavile u pšenicu ili kukuruz, koji bi se poslije bacao kokošima kako bi bolje nesla jaja. Poseban kruh koji se pravi u Središnjoj Bosni zove se krsnica. To je pogača ukrašena viticama, pletenicama i pticama. Krsnica stoji na sofri svih božićnih blagdana kod svakog obroka. U sredini krsnice gori svijeća, a u žitu kraj nje tri svijeće. Svijeća bi se obično gasila komadićem kruha namočenim u vino.

 

U posuškom kraju uz svijeće se veže kult pokojnika. Prema narodnom vjerovanju za božićnom večerom i paljenju svijeća nazoče i pokojnici iz obitelji. Zato je stol morao biti raskošno postavljen kako bi pored živih bili zadovoljni i mrtvi.

 

 

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
50 %
Sleepy
Sleepy
50 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

Božićno primirje - dan kad je nogomet bio jači od rata

  Božićno primirje: Dan u kojem je nogomet bio jači i od rata Rovovi kod francuskog grada Frelinghiena bili su rezervne klupe, vojničke jakne su bile stative, a igrači su se do prije pola sata gledali preko nišana. Božićno vrijeme rezervirano je za jednu od najnevjerojatnijih priča, utakmice na “ničijoj” zemlji koju […]

Pretplatite se