Podaci o iznosu izravnih stranih investicija u prvih šest mjeseci ove godine ulijevaju optimizam i daju naslutiti kako će 2023. godina biti rekordna kada govorimo o financijskog vrijednosti stranog ulaganja u BiH. Protekla godina, podsjećamo, drži rekord s ukupnim iznosom od 1,44 milijarde KM, a već je u šest mjeseci ove dosegnut iznos više od milijardu maraka, točnije 1.041,700.000 konvertibilnih maraka (533 milijuna eura), što predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pod pretpostavkom kako će se ovaj tempo ulaganja nastaviti i u drugoj polovini godine, moguće je kako ćemo 2023. godinu završiti s izravnim stranim ulaganjima koja će prijeći 2 milijarde maraka.
Više čimbenika
Što to znači za ekonomsku sliku BiH? Analitičari se slažu kako porast iznosa stranih ulaganja u zemlju, i uz činjenicu da se dio odnosi na ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala, ima značajan utjecaj na svježinu kapitala i obogaćivanje ukupnih novčanih tokova u zemlji. Porast iznosa novca koji u obliku ulaganja stiže u BiH može se tumačiti kroz nekoliko segmenata, počevši od inflacije, koja je donijela određena poskupljenja materijala i usluga, preko novih geopolitičkih okolnosti, koje nameću potrebu ulaganja u geografski bliža područja, pa do poboljšanja ukupne poslovne i ulagačke klime u BiH. Potonji razlog zapravo je i strateški cilj koji su vlasti postavile na svim razinama, a koje imaju namjeru ukloniti niz postojećih birokratskih prepreka koje su do sada i priječile snažniji investicijski zamah u BiH, ali i smanjiti cijenu rada smanjenjem poreznih opterećenja na plaću.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković u izjavi za Večernji list komentirao je porast iznosa izravnih stranih ulaganja, navodeći kako u obzir treba uzeti nekoliko elemenata, a među njima je svakako i onaj koji proizlazi iz blizine Bosne i Hercegovine tvrtkama sa Zapada koje, uslijed nove situacije i odnosa s Rusijom i Kinom, traže geografski bliže lokacije. No, dodaje kako je tu svakako i najniži porez u regiji, kao i cijena energije, što su također stimulativni elementi koji djeluju na porast iznosa ulaganja. Ipak, Vuković navodi kako ne treba zanemariti ni inflacijski element u cijeloj priči.
Priljev izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je najveći zabilježeni iznos do sada, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o izravnim stranim ulaganjima za 2022. godinu. Ovi rekordni tokovi izravnih ulaganja u 2022. godini su za 310 milijuna KM, odnosno za 21%, veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM. Veći dio ovog rasta stranih izravnih ulaganja posljedica je visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinancijskih i financijskih tvrtki sa stranim ulaganjima, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 milijuna KM.
Privlačenje
A kakve su investicijske mogućnosti u idućem razdoblju, ovisi o nekoliko čimbenika, a ponajprije brzini provedbe zacrtanih ciljeva koji uključuju i poboljšanje ukupne poslovne klime u zemlji. Proces digitalizacije u tom se smislu nameće kao ključni čimbenik o kojem ovisi i privlačenje većeg broja investitora koji traže jednostavniji i brži način za realiziranje svojih poslovnih ideja. Naravno, preduvjet svega navedenog je politička stabilnost koja je i prvi element na koji svaki potencijalni investitor obraća pozornost prilikom definiranja višegodišnjih planova poslovanja. U procesu ojačavanja investicijskog potencijala Bosne i Hercegovine svakako će veliku ulogu igrati i iseljeništvo sa svojom razgranatom mrežom kontakata u poslovnom svijetu zemalja Europske unije. Do sada je u BiH vidljiv niz uspješnih priča u kojima su akteri ljudi podrijetlom iz BiH koji su se odlučili ili vratiti u domovinu ili pak izlobirati ulaganje nekih od zapadnih uspješnica.
Večernji.ba