0
0
Služba za zajedničke poslove institucija BiH Sarajevo raspisala je javnu nabavu električne energije za objekte institucija u Sarajevu i Tuzli, a vrijednost je ove godine skočila na čak 4,9 milijuna KM s PDV-om.
Radi se o institucijama na Marijin Dvoru, Parlamentarnoj skupštini BiH, zgradi Predsjedništva BiH te još nekoliko institucija.
Riječ je o nabavi koja se raspisuje svake godine i za koju se do sada Elektroprivredi BiH kao isporučitelju plaćao iznos od oko 1,2 milijuna KM, javlja Akta.ba.
Sada je vrijednost nabave skočila na čak 4,2 milijuna KM, odnosno 4,9 milijuna s PDV-om.
Jedan od razloga je naravno poskupljenje svih energenata još od prošle godine, kada je upozoreno da Služba neće imati dovoljno raspoloživih sredstava za zagrijavanje radnih prostorija, u objektima institucija BiH jer su povećani rashodi u odnosu na 2019, 2020. i 2021. godinu.
Najveća rashodovna stavka
Od ranije je poznato da Službi za zajedničke poslove institucija BiH izdaci za energiju i komunalne usluge predstavljaju najveću rashodovnu stavku. Odatle pokrivaju troškove za električnu energiju, grijanje, lož-ulje, potrošnju vode, usluge odvoza smeća itd.
Osim povećanih troškova za električnu energiju, povećat će se i troškovi za lož-ulje, koji se odnose na potrošnju za zagrijavanje spomenutih objekata.
U studenom je objavljen tender za nabavu lož ulja vrijedan 2,8 milijuna KM, dok je 2021. godine ista nabava iznosila 1,9 milijuna KM.
Ekonomično trošenje
Uzimajući u obzir da javne institucije posluju u uvjetima ograničenog proračunskog okvira, pitanje ekonomičnog i efikasnog trošenja energije, te smanjenje izdataka za energiju je od izuzetne važnosti.
Revizorski izvještaji su ranijih godina upozoravali na milijunske izdatke za energente koja su u uglavnom utrošeni za potrebe grijanja i klimatizacije prostorija.
Prema dostupnim informacijama, velika potrošnja energije u javnim institucijama se najčešće povezuje sa niskim energetskim standardima javnih zgrada, ali i slabim energetskim menadžmentom.
Prosječna potrošnja energije u javnim zgradama u Bosni i Hercegovini je tri puta veća od prosjeka u EU, što ih kategorizira kao potpuno energetski neefikasne zgrade, zaključuje Akta.ba.
jabuka.tv
