0
0
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodeći u ponedjeljak svečano misno slavlje upozorio je na iščezavanje biti slavljenja Božića te pozvao na odricanje od sebičnosti. Sve više se opaža da bit slavljenja Božića sve više iščezava iz ljudskoga srca, dan rođenja Isusa Krista pretvara se u površno slavlje u kojem zaboravljamo što doista slavimo, kazao je Kutleša predvodeći misu u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca.
Osvrnuvši se na stanje ljudskog duha spomenuo je nova poganstva koja se možda i neprimjetno uvlače u naše domove. O čemu se zapravo radi, nedostatku prirodne sposobnosti ljudskog duha da poštuje nešto više od sebe, umjesto toga na djelu je religija čovjeka kao novog Boga, rekao je.
Novo poganstvo, naveo je Kutleša, ne poznaje božansku objavu kao mjerilo vrijednosti, jedino što iz Svetog pisma ponavlja je “ne sudi”, novo poganstvo ubija osjećaj stida i potrebu kajanja, ne treba mu spasitelj, novom poganinu nedostaje strahopoštovanja pred Bogom.
“Ne prepoznajemo radosnu vijest spasenja, već smo Boga pretvorili u dobrodušnog djedicu koji nam ljubav iskazuje tako što ispunjava sve naše sebične želje. Novo poganstvo je zapravo veliki trijumf želja”, istaknuo je. Poručio je da Božić ne slavimo samo zato da bismo se iznutra osjećali sretni i zadovoljni ili samo zato što nam pomaže suočiti se sa životnim problemima ili zato što su nam dragi božićni običaji, već da slaviti Božić znači vjerovati radosnoj vijesti jer je istinita.
“Bog nas, dragi vjernici, ne poziva na slavan, blještav i stalno uzbudljiv život. Poziva nas da vjerujemo Spasitelju, a zatim nas šalje natrag u našu životnu realnost kako bismo naučili radovati se njegovu spasenju iz dana u dan i to spasenje nositi drugima: razvezivati spone jarmene, dijeliti kruh s gladnima, krov s beskućnicima, zauzimati se za obespravljene i slabe. Nježnost i bespomoćnost Djeteta u jaslama trajni je poziv na odricanje od svih oblika nasilja i grubosti, naprasitosti i bahatosti, jednom riječju: sebičnosti koja ne prepoznaje da su nam za ispunjen i sretan život potrebni drugi kao što smo i mi potrebni drugima”, zaključio je zagrebački nadbiskup Kutleša na misnom slavlju koje je predvodio u zajedništvu sa kardinalom Josipom Bozanićem.
Na svečanom euharistijskom slavlju bili su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministri u Vladi.
Nadbiskup Zdenko Križić: Bog nam dolazi u licu čovjeka
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić predvodio je euharistijsko slavlje u splitskoj prvostolnici sv. Dujma te vjernicima poručio da budu pažljivi na prisutnost Boga koji nam dolazi u licu čovjeka. Na početku homilije je podsjetio da su ljudi kroz cijelu povijest spasenja čeznuli vidjeti Boga i gorljivo molili da im pokaže svoje lice.
Znali su da Bog ima srce jer zna voljeti i smilovati se, a bili su uvjereni i da mora imati i lice. U našoj nam je ljubavi Bog došao u susret s licem čovjeka, poručio je nadbiskup Križić, a božja ljubav nam je tako velika da se mnogima čini nevjerojatnim da se Bog toliko spustio čovjeku.
“Mnogima je i danas teško prihvatiti da je Bog u Isusu uzeo naše lice, postao jedan od nas, postao našim bratom. On je uzeo lica koliko ima ljudi na zemlji. Od tada je i naša obaveza da tražimo Boga prije svega u licima ljudi, da ga prihvaćamo, služimo mu i ljubimo ga u liku brata i sestre s kojima živimo ili s kojima se susrećemo”, poručio je dodavši da se Isus poistovjetio sa svakim čovjekom, a napose s onima koji trpe. Nastavio je da odbijajući iskazati ljubav i milosrđe potrebitoj braći i sestrama odbijamo Boga, a tako zapravo najviše osiromašujemo sami sebe.
Ti potrebiti, dodao je, mogu biti neki koji s nama žive pod istim krovom, a mogu biti zanemareni, isključeni, pa i prezreni. Božić nam je uvijek iznova poziv da budemo pažljiviji na prisutnost Boga koji nam dolazi u licu čovjeka i često taj čovjek može biti ne privlačan našoj naravi. No, samo čisto srce, srce ispunjeno milosrđem i ljubavlju postaje sposobno prepoznati Boga u licima braće i sestara.
“Draga braćo i sestre, neka nam ovaj blagdan Božića ne bude obilježen samo nekim vanjskim blještavilima, groznicom kupovanja i potrošnje nego da bude bogat djelima milosrđa prema onima koji su potrebiti. Svi mi poznajemo takve. Oni su nam jako blizu. Ne smijemo zaboraviti da Bog kada nam želi nešto pružiti uvijek će prije toga nešto od nas zatražiti, pa makar čašu vode. Velikodušnost čovjeka otvara da može primiti”, zaključio je na kraju nadbiskup Križić.
Nadbiskup Hranić: Isusovo rođenje potvrdilo svetost svakog ljudskog života
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić kazao je da je Isusovo rođenje potvrdilo dostojanstvo i svetost svakog ljudskog života, jer se Bog u Isusu poistovjetio sa svakim čovjekom, a ponajprije s ugroženima i marginaliziranima. Predvodeći svečano Božićno misno slavlje u osječkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla nadbiskup Hranić istaknuo da nam Božićno dijete Isus poručuje da je ljudski život nepovrediv, da je naš zemaljski život jedinstven, neponovljiv i gotovo neograničene vrijednosti. Napomenuo je da za kršćane ne postoji ništa što bi moglo suziti granice svetosti i nepovredivosti nevinog ljudskog života te da ne postoji nikakva korist ili cilj koji bi opravdali ubojstvo ma i jedne nevine osobe.
Ni napredak medicine, ni dobrobit obitelji, ni zdravlje ni život druge osobe, a još manje ljudsko stradavanje ili smrt mogu opravdati sebični prizemni interesi, kao što su rat radi proširenja granice svoje zemlje ili otimanja tuđih prirodnih bogatstava, radi osvete ili sličnih stvari, kojima smo, nažalost, ponovno danas svjedoci, poručio je nadbiskup Hranić. Istaknuo je da je Bog postao čovjekom radi nas ljudi i tako izjednačio sve ljude na svijetu, potvrdio nepovredivo dostojanstvo svake ljudske osobe, i postavio pravilo da se ne može do Boga bez čovjeka, a nikako protiv čovjeka.
Osijek: Đuro Hranić predvodio je svečano misno slavlje
Poručuje nam da tko ugrožava čovjeka, njegova prava i slobode, ulazi u rat s Bogom. Što god je učinjeno protiv bilo kojega čovjeka, učinjeno je i protiv Boga, jer se Bog u Isusu poistovjetio sa svakim čovjekom, a ponajprije s ugroženima i marginaliziranima, na bilo koji način, istaknuo je Hranić. Naveo je da u svijetlu utjelovljenja Božićnog djeteta shvaćamo da stvarnosti koje nas čine sretnima moraju u sebi uvijek nositi dimenzije dobrote i ljubavi, iskrene solidarnosti, milosrđa, nesebičnog darivanja drugima, zauzimanja za opće dobro, pravičnost i pravdu.
U suprotnom, kruh bez motike, život bez odgovornosti, uspjeh bez rada i žrtve te slava bez truda prije ili kasnije postaju lažan privid, izvor praznine u nama te početak dubokoga razočaranja, a onda i nepravde u društvu te poigravanja s dostojanstvom i svetosti ljudske osobe, dodao je Hranić.
Napomenuo je da Isusovo rođenje u skromnosti i siromaštvu Betlehemske štale pruža kriterije za preispitivanje ljestvice vrednota i vrednovanje naglasaka kojima je prožet naš ljudski život te govori da vrijednost jednoga čovjeka nije u nadmetanju, u bogatstvu, vlasti ili u moći, nego ponajprije u njegovoj skromnosti, dobroti, otvorenosti drugima i u služenju potrebitima.
Božićno dijete Isus je snažna Božja riječ po kojoj svetkovina Božića postaje ljudski blagdan, dan ljudske solidarnosti i prihvaćanja, svetkovina nepovredivosti čovjekova života i njegovih neotuđivih prava. Isusovo rođenje nužno u nama pokreće čežnju za novim čovještvom i novim humanizmom, poručio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.
Večernji.ba
