0
0
Unutar BiH, a poglavito u posljednjih nekoliko mjeseci, postoje naznake koje idu suprotno ovim trendovima te upućuju na to da potezi vlasti, od izravnih demografskih mjera pa do posrednih, daju rezultate.
Procjene Europske komisije prema kojima Bosnu i Hercegovinu čeka pravi demografski potop u desetljećima koja slijede alarm su za uzbunu te poziv vlastima na svim razinama da se, vodeći se dobrim praksama i već dokazanim modelima potpora, uhvate u koštac s izazovima koji nas čekaju uslijed negativnog prirodnog prirasta, ali i negativnog migracijskog salda, piše Večernji list BiH. Podsjećamo, Europska komisija iznijela je procjenu prema kojoj će do 2060. godine broj stanovnika u Bosni i Hercegovini pasti na 1,7 milijuna, dok će se broj osoba starijih od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1 posto, a mladih s 21 na 13 posto.
Niz dobrih primjera
Međutim, unatoč crnim prognozama, unutar BiH, a poglavito u posljednjih nekoliko mjeseci, postoje naznake koje idu suprotno od ovih trendova te upućuju na to da potezi vlasti, od izravnih demografskih mjera pa do posrednih, daju rezultat. Jedan od prilično ilustrativnih primjera dolazi nam iz zapadne Hercegovine, koja je jedno od rijetkih područja unutar BiH koje bilježi pozitivan prirodni prirast, a dobro osmišljenim setom mjera postaje model koji bi drugi u BiH trebali slijediti. Podsjećamo, nakon što je nedavno objavljen sadržaj planiranog proračuna Zapadnohercegovačke županije za 2024. godinu, postalo je vidljivo kako nas u idućoj godini očekuje i povećanje iznosa za rodilje i višečlane obitelji, a što upućuje na nekoliko zaključaka. Jedan od njih je da mjere koje su u prethodnom razdoblju donesene daju rezultat, što se pak reflektira kroz rast broja obitelji s troje i više djece. Naravno, nisu te mjere jedini razlog povećanja broja višečlanih obitelji, zahvalu trebamo uputiti i stabilnom političkom okruženju koje generira dobru poslovnu klimu, a što je i temeljeni preduvjet demografskog oporavka. Dodatno, novim proračunom ova županija planira povećati iznose za poljoprivredu, i to 2,5 milijuna maraka, kao i poticaje za gospodarstvo, a kada se tomu dodaju i najave premijera Predraga Čovića prema kojima je proces digitalizacije i ubrzanja potrebnih procedura u ovoj županiji u samom vrhu prioriteta vlasti, jasno je da se Zapadnohercegovačka županija može othrvati izazovima koji nas očekuju. A dokaz tomu su i nedavno objavljeni podaci Federalnog zavoda za statistiku koji otkrivaju kako je ZHŽ jedina ili jedna od dvije županije u Federaciji koje bilježe pozitivan prirodni prirast.
Pitanje investicija
Primjerice, u listopadu ove godine pozitivne brojeve bilježe jedino Zapadnohercegovačka i Sarajevska županija. Za potonju, s obzirom na činjenicu da je to adresa brojnih predstavništava gospodarskih subjekata, institucija vlasti i ispostava međunarodne zajednice, to i nije “čudno”, no primjer Zapadnohercegovačke županije jasno upućuje na jačanje domaćeg gospodarstva.
A kako izbjeći scenarij s početka teksta? Pitanje je to čiji odgovor traži dobro posložen set demografskih mjera koje moraju biti u sinergiji s mjerama koje se tiču poslovnog okruženja. Digitalizacija i smanjenje birokratskih procedura nameću se kao logičan proces o kojem ovisi i razvoj gospodarstva, ali i povećanje izravnih stranih ulaganja koja su pak preduvjet svih ostalih demografskih kretanja. Ljudi u osnovi prvo traže siguran posao, dobro plaćen uz to, a tek onda razmišljaju o formiranju obitelji. Tendencije koje su zabilježene u prvih šest mjeseci ove godine upućuju kako bi mogli premašiti povijesno visok iznos izravnih stranih ulaganja koja su, podsjećanja radi, u 2022. iznosila 1,44 milijarde maraka.
Naime, za prvih šest mjeseci 2023. godine iznos izravnih stranih ulaganja premašio je milijardu maraka, što znači da bismo ovu godinu mogli završiti s novim rekordom većim od 2 milijarde maraka izravnih stranih ulaganja. Naravno, ekonomisti će pritom reći kako se dio razloga za povećanje skriva u inflacijskim kretanjima, no neosporno je da raste zanimanje za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu, što se pak može objasniti i novim okolnostima na geopolitičkoj sceni zbog kojih tvrtke sa Zapada traže zemljopisno bliže lokacije za investiranje.
Večernji.ba
