0
0
Američki Fed priopćio je da kamatne stope ostaju nepromijenjene, od 5,25 do 5,50 posto, i to nakon što su dva dana odražavali sjednice i raspravljali o svim opcijama.
Optimizam kakav se osjeti u novogodišnjoj noći, kada svi jedni drugima želimo sve najbolje, a prije toga su nam analitičari najavili dolazak boljih dana, polako jenjava. Očekivanja da će kamatne stope padati u ovoj godini, zapela su već na prvoj prepreci, u prvom mjesecu kad se o tome raspravljalo. Američki Fed priopćio je da kamatne stope ostaju nepromijenjene, od 5,25 do 5,50 posto, i to nakon što su dva dana odražavali sjednice i raspravljali o svim opcijama. Zaključak je i da ne očekuju smanjenje kamata dok ne budu čvrsto uvjereni da se inflacija stabilno spušta prema ciljanoj razini od 3 posto, a s obzirom na to da se smanjenje kamatnih stopa očekivalo od ožujka, čini se da od toga neće biti ništa jer bi se dotad nešto moralo promijeniti nabolje. Nitko ne vidi što bi to moglo biti.
– Iz Fedova priopćenja je jasno da više neće biti rasta kamata, što je pozitivno, no ulagači bi trebali očekivati da će se kamate zadržati na povišenim razinama dulje razdoblje jer su gospodarski pokazatelji još daleko od onih koji bi naveli Fed na smanjenje kamata – kazali su iz analitičke tvrtke Wealthspire Advisors.
U Europi ista stvar, ESB je zadržao ključne kamatne stope na postojećim, rekordno visokim razinama. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde izjavila je kako među guvernerima postoji konsenzus da je još prerano razmišljati o smanjenju kamatnih stopa. – Moramo ići dalje u procesu dezinflacije kako bismo bili sigurni da će inflacija biti na ciljanoj razini – istaknula je Lagarde. Makroekonomski analitičar Mate Jelić nedavno je ove informacije komentirao za Lider.
– Osim praćenja same inflacije, ESB će izgledno pričekati proljeće te završetak kolektivnih pregovara o plaćama u eurozoni prije nego što se odluči za labavljenje monetarne politike, pri čemu bi iznadprosječan rast plaća mogao dodatno produljiti razdoblje relativno visokih kamatnih stopa. Unatoč navedenom, očekujemo kako će ESB početi sa smanjenjem kamatnih stopa u drugoj polovini godine, dok rast eurozone u 2024. očekujemo na razini od oko 0,7 posto. BiH prati ono što se događa u Europi jer je konvertibilna marka vezana uz euro. Nedavno je za Nezavisne ovu situaciju komentirao Edis Ražanica, direktor Udruge banaka BiH.
– Naša monetarna politika ne prati ono što radi Europska središnja banka, ali s obzirom na to da je naša valuta vezana uz euro te da je velika većina nekih operacija vezana uz Europsku uniju, očekivano je da u nekoj mjeri inflatorna kretanja prate ono što se tamo događa. Kamatne stope domaćih banaka dosta su umjerenije rasle u odnosu na banke u EU jer se naše banke uglavnom financiraju po svojoj kreditnoj operaciji, odnosno iz domaćih depozita. Dio kamata koje su vezane uz euribor rasle su u određenoj mjeri koliko je rastao euribor. Ne očekujem da će ESB snižavati kamatnu stopu prije druge polovine godine, procjene su da će to biti tek u rujnu te tada možemo očekivati da će doći do nekog značajnijeg pada kamatnih stopa u Europi. Što se tiče kamatnih stopa u BiH, one su stabilne i očekuje se pad aktivnih stopa na strani kredita tijekom ove godine – naglasio je Ražanica.
Situacija na globalnoj razini će se itekako pratiti u idućem razdoblju. Komentar iz Hrvatske udruge banaka također sugerira bolju situaciju u drugoj polovini godine.
– Ono što znamo jest da je ciklus brzog rasta kamatnih stopa završen te smo ušli u razdoblje stabilnijih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca. Analitičari predviđaju blagi pad ključnih kamatnih stopa ESB-a u drugoj polovini ove godine pod uvjetom da se nastave povoljni inflacijski izgledi, ali s obzirom na još uvijek visoku neizvjesnost, to u ovom trenutku nije moguće precizno prognozirati – priopćeno je.
Već se čini da će ovo biti duga godina s puno neizvjesnosti i raznih kriznih stanja s kojima ćemo se morati boriti, ali na to smo već navikli…
Večernji.ba
