S povijesnim proračunom od 175 milijuna maraka za ulaganje u poljoprivredu ovoj godini, kao i uz nove mjere koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje, očita je intencija da se što veći broj žitelja ovoga entiteta zadrži na selu, a u financijskom smislu osigura bolja konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje, piše Večernji list BiH.
Perspektive
Naravno, odgovor na veliki broj problema bio bi ulazak u Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj IPARD III za razdoblje 2021. – 2027., a u okviru kojega je dodijeljeno 990 milijuna eura sredstava EU-a. No, dok BiH ne ispuni sve potrebne uvjete, odgovor je u povećanju izdvajanja iz domaćih izvora financiranja, a osobito kada govorimo o ulaganjima u mehanizaciju. Ovih dana objavljena je analiza realizacije modela ruralnog razvoja, i to za razdoblje od kolovoza 2022. do kolovoza prošle godine, a koja pokazuje kako su vlasnici OPG-ova, obrta, gospodarskih društava i zadruga od 1. kolovoza 2022. do 1. kolovoza 2023. godine kupili 427 traktora. Od navedenog broja, najveći broj kupljenih traktora je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (150), a slijede je Tuzlanska županija (129) i Sarajevska županija s 49 kupljenih traktora. Ovo je solidan broj strojeva koji ukazuje na proširenje i modernizaciju prehrambeno-poljoprivrednog sektora, a ako je suditi prema planovima za ovu godinu, predviđena su i veća izdvajanja sredstava za ovu namjenu.
– Navedena izdvajanja ovog Ministarstva ohrabruju poljoprivredne proizvođače da nastave s ulaganjima u nabavu mehanizacije – kazao je ministar Kemal Hrnjić, koji je ukazao na značaj strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, a koja je predvidjela da proračuni za poljoprivredu iz godine u godinu rastu.
Inače, kada se analizira popis i organizacijski oblik onih klijenata koji su podnijeli zahtjeve za sredstva u okviru prethodnog modela podrške, vidljivo je kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) prednjače po broju kupljenih traktora (297), a potom slijede obrti s 81, gospodarska društva s 47 traktora te zadruge s dvama traktorima. Ovo svakako upućuje na rastući trend obiteljskog bavljenja poljoprivrednom djelatnošću, a u kontekstu cijene najveći broj traktora, njih 239, u vrijednosti su od 20 do 50 tisuća KM, na što su poljoprivredni proizvođači ostvarili podrške u iznosu od 4,070.313 KM. Ukupno je za navedeni broj traktora (427) dodijeljena novčana podrška u iznosu od 9,799.379,81 KM. Raduje najava kao će se u vremenu koje je pred nama povećavati iznosi izdvajanja za tehničko-tehnološku modernizaciju poljoprivrede, a na što struka gleda kao na ključ ojačavanja konkurentnosti domaće proizvodnje u procesu suočavanja s velikim izazovima na zahtjevnim europskim tržištima.
Tomu svakako ide u prilog i usvajanje strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021. – 2027. godine, a koja u fokusu, uz ostalo, ima i podizanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Kao prioritet navodi se i razvoj poslovanja poljoprivrednih zadruga i organiziranje poljoprivrednika u okviru zadružnih organizacija, uz pojednostavljenje izravnih plaćanja. Podsjećamo, sredstva namijenjena za poljoprivredu u ovoj godini iznose 175 milijuna KM, dok sredstva namijenjena za veterinarstvo iznose 3,3 milijuna KM, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Osim navedenog, u prijedlogu proračuna nalaze se i sredstva za popis poljoprivrede u iznosu od 7,1 milijun KM, kao i jedan milijun KM za nabavu laboratorijske opreme za kontrolu kvalitete meda, maslinova ulja, vina i drugih proizvoda. A kao način povećanja broja zaposlenih u agrarnom sektoru nameće se i program Federalnog zavoda za zapošljavanje koji je usmjeren na sufinanciranje samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede, a koji za ovu godinu predviđa isplatu tri milijuna maraka potpora. Ciljna skupina/korisnici sredstava su osobe prijavljena na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH, bez obzira na stupanj obrazovanja, spol i dob, a koje će po odobravanju sredstava registrirati i održati registriranom poljoprivrednu djelatnost u trajanju od najmanje 24 mjeseca. Po izvršenoj registraciji poljoprivredne djelatnosti, korisnici sredstava mogu dodatno zaposliti nezaposlene osobe na razdoblje od 6, 12 ili 24 mjeseca. Drugim riječima, stvara se temelj za proces obuhvata što većeg broja osoba u djelatnostima koje se vežu uz poljoprivredu.
FENA