Manastir Žitomislići kod Mostara čuva eksponate stare i po nekoliko stoljeća

admin
0 0
Read Time:1 Minute, 41 Second

Nadasve poznati i sveprisutni bosanskohercegovački fotograf Boris Trogrančić kroz svoj rad predstavlja najljepše dijelove BiH.

Ovaj put otišao je u posjet Muzeju Žitomislići.

– Nedavno sam imao priliku sudjelovati na fotoizložbi pod nazivom “Mostovi u BiH – biseri graditeljstva i simboli zajedništva”, održanoj u prelijepom ambijentu Muzeja Žitomislići, a u režiji Fondacije Muzej Žitomislići. Budući da je moja fotografija Starog mosta izabrana među 25 najljepših i izložena u muzeju, pozvan sam na dodjelu nagrada i druženje.

Još kao dječak svako ljeto bih s roditeljima na putu prema moru prolazio ovim putem i baš ovaj naziv mjesta Žitomislići mi se urezao u sjećanje – nekako je baš od ovog mjesta klima postajala sasvim drugačija nego ona u Bosni, odakle ja dolazim. Doslovno se baš tu počeo osjećati karakteristični miris hercegovačkog bilja i to je bio jasan znak da je more već blizu – navodi Trogrančić.

Zanimljiva je činjenica da je gradnja manastira u ovom današnjem obliku počela 1566. godine, iste godine kada je izgrađen i Stari most u Mostaru.

U pisanim izvorima pravoslavni Manastir Žitomislići prvi se put spominje u osmanskim popisnim defterima za Bosanski sandžak 1468./1469. godine i Hercegovački sandžak 1477. godine.

Graditeljska cjelina Manastira Žitomislići proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nalazi se u kotlini na putu iz Mostara za južnu bosanskohercegovačku granicu, na krajnjoj zapadnoj liniji stare oblasti Dubrave. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir, prenosi radiosarajevo.

Manastir Žitomislići predstavlja galeriju sakralne umjetnosti s ornamentima u srebru i zlatu, a u muzeju se čuvaju vrijedni eksponati stari i po nekoliko stoljeća. Manastir je poznat po tome što ima vrlo značajnu zbirku ikona, koje su na drvi i platnu od 16. do 19. stoljeća izrađivali grčki, ruski i domaći umjetnici.

Najpoznatiji artefakt su carske dveri majstora Radula iz 1676. godine, rađene tehnikom duboreza i poslije dodanom pozlatom. Na njima su mali prikazi kralja Davida i Solomona, a u donjem dijelu vrata, s lijeve strane imamo arhanđela Gabriela, a s desne presvetu Bogorodicu, odnosno prikaz Blagovijesti presvete Bogorodice kojoj je Manastir Žitomislići i posvećen.

Večernji.ba

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

FUP traži pojačane mjere sigurnosti od županijskih MUP-ova

Federalna uprava policije (FUP) je poslala je obavijest županijskim ministarstvima unutarnjih poslova povodom terorističkog napada u Rusiji. Iz FUP-a apeliraju na poduzimanje svih mjera i radnji s ciljem očuvanja sigurnosti građana i imovine s pojačanim prisustvom policijskih službenika. Također su naveli da županijski MUP-ovi obavezni eventualno bilo kakva saznanja, ukoliko […]

Pretplatite se