0
0
Topla zima i visoke temperature ubrzale su dozrijevanje pšenice, pa će tako žetva ove godine početi znatno prije. U semberska polja prvi će kombajni ući već sredinom lipnja, a ratari se već spremaju za iduću sjetvu.
Dobra godina
Poljoprivrednici pak ističu kako je ovo iznimno dobra godina za pšenicu. – Pšenica je u iznimno dobrom stanju. Ona će biti za 15 do 20 dana najkasnije za žetvu jer je zima bila topla i rano proljeće, zato je isklasala vrlo rano i nikad kao ove godine – objasnio je za BHRT poljoprivrednik Rado Zakić, koji je ove godine pšenicu zasijao na površini oko 300 duluma. Zbog klimatskih promjena i visokih troškova proizvodnje ključni čimbenik u proizvodnji je izbor kvalitetnog sjemena. – Nove sorte su zaista vrhunac genetike oplemenjivanja biljaka, to potvrđuju i prinosi na oglednim poljima – kazao je Dragan Mandić iz Poljoprivrednog instituta Republike Srpske za isti medij. Inače, u Semberiji se svake godine siju i ogledna polja s više od 30 različitih sorti pšenice. Rezultati su prikazani tijekom manifestacije “Dani polja”, gdje ratari iz prve ruke na njivi mogu vidjeti kako se koja sorta pokazala i koliko je otporna. – Mi ispitujemo i pokazujemo našim proizvođačima koje su to sorte koje daju najbolje prinose, koje su najkvalitetnije i najotpornije na klimatske promjene koje se događaju u ovom trenutku – kazao je BHRT-u Zoran Maletić, šef Područnog ureda Savjetodavne službe Bijeljina.
Otkupna cijena
S druge strane, semberske ratare, kazali su, najviše zabrinjava otkupna cijena pšenice koja još uvijek nije formirana. No, poručuju da pšenicu neće dati ispod 50 feninga po kilogramu. Kada je riječ o kukuruzu, pod njime će se naći između 20 i 30 tisuća hektara obradive površine. Zasijano je okvirno 80 posto, dok će se ostatak naći na brdovitim površinama. Inače, poznato je da kako godine prolaze, sve više poljoprivrednika odustaje od poljoprivredne proizvodnje. Prošlogodišnji statistički podaci pokazuju kako Federacija BiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivih površina, dok Republika Srpska raspolaže s oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se gotovo polovina ne koristi za proizvodnju hrane. Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, kaže kako je zapravo jedino rješenje za spas poljoprivrede u zaštiti domaće proizvodnje i poljoprivrednih proizvođača.
Večernji.ba
