Umjetna inteligencija kontrolirat će kvalitetu vode na Hutovu blatu

Zahvaljujući aktivnostima Republike Hrvatske, kao članice Europske unije i njezinih znanstvenih institucija, kao i suradnji BiH s Hrvatskom i Crnom Gorom u okviru europskih pretpristupnih fondova, očuvanje prirodne sredine u BiH podiže se na višu razinu. Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić posjetio je Institut Ruđer Bošković (IRB) te u pratnji ravnatelja Davida M. Smitha i suradnika obišao građevinske radove u okviru projekta Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP).

Tom je prilikom s ravnateljem Smithom potpisao i 1,3 milijuna eura vrijedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt SMART-Water u kojem je IRB vodeći partner, a koji će se provoditi u sklopu Interreg IPA Programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. Partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, Park prirode Hutovo blato (BiH), Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (CG) te Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore (CG), a cilj je poboljšati postupke kontrole kvalitete kopnenih (jezerskih) voda korištenjem modela umjetne inteligencije. U ovom važnom projektu, J.P. Park prirode Hutovo blato d.o.o. sudjeluje kao jedan od partnera, zajedno s Institutom Ruđer Bošković (HR), Sveučilištem u Zadru (HR), Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (CG) te Agencijom za zaštitu životne sredine Crne Gore (CG), priopćeno je iz Parka prirode „Hutovo blato“. Cilj projekta je poboljšati postupke kontrole kvalitete kopnenih (jezerskih) voda korištenjem modela umjetne inteligencije. Projektna istraživanja će Park prirode „Hutovo blato“ provoditi na Deranskom jezeru kao jednom od tri pilot lokacije, u Hrvatskoj će se istraživanja provoditi na Vranskom jezeru, a u Crnoj Gori na Skadarskom jezeru. Projektni tim Parka prirode „Hutovo blato“ sudjelovat će u razvoju metodološkog okvira za praćenje i procjenu kvalitete vodnih tijela. Integracijom in-situ uzorkovanja, regresijskih analiza, daljinskih istraživanja i umjetne inteligencije, cilj je precizno identificirati rizike i osigurati očuvanje kvalitete vode.

Ulaganje u istraživanje i razvoj 

„Vlada i Ministarstvo na različite načine podupiru sve inicijative usmjerene na istraživanje i razvoj, a i kompletna omotnica EU sredstava orijentirana je na to. Posljednjih godina, posebno od ulaska u Europsku uniju, Hrvatska se podiže na ljestvicama ulaganja u istraživanje i razvoj i tu je vidljiva poveznica s ulaganjima iz europskih fondova, i po pitanju broja istraživača i po pitanju projekata koji se provode. Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. postavili smo ambiciozan cilj od 3 % BDP-a koje planiramo ulagati u R&D, tako da naši napori idu dalje“, izjavio je ministar Erlić te pohvalio Institut koji, kao najveća i najznačajnija hrvatska institucija u ovom području, provodi brojne EU projekte, koje su prepoznali kao redovan razvojni alat za ostvarenje poslovnih ciljeva.

Uz kapitalni znanstveno-infrastrukturni projekt O-ZIP vrijedan više od 100 milijuna eura, kojim će se razviti multidisciplinarno okruženje za istraživanje i razvoj te Institutu omogućiti podizanje kvalitete znanstvenih istraživanja, ravnatelj Smith ministra je upoznao i s EU projektima koje provode te izjavio: „Na Institutu smo samo u prošloj financijskoj perspektivi proveli 14 prekograničnih projekata, više od 30 projekata u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te brojne projekte iz Programa Obzor (Horizon), čime potvrđujemo našu stratešku orijentiranost prema EU projektima. Projekt SMART-Water nastavak je naših aktivnosti, a fokusiran je na razvoj baze podataka o praćenju kvalitete kopnenih voda, koja je ključna za razvoj strategija za rješavanje problema eutrofikacije vode“. Posjet je završio obilascima radova u sklopu projekta O-ZIP na objektima A0 – BioMed Platforma, za potrebe znanstvenika iz područja kemije i molekularne medicine te A1 – ICST Platforma, koji se gradi za potrebe znanstvenika iz domene računalnih znanosti.