Suzbijanje “sive ekonomije” – FBiH potpuno modernizira fiskalizaciju

Kada se okrenemo unatrag 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i nekompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ovih dana prvi čovjek financija u Federaciji ministar Toni Kraljević. To je bio uvod u novi nacrt Zakona o fiskalizaciji. Dokument koji smo analizirali donosi niz mjera u cilju povećanja transparentnosti poslovanja, suzbijanja “sive ekonomije” i modernizacije gospodarskog okruženja. Fiskalizacija obuhvaća obvezu evidentiranja svih transakcija putem elektroničkih fiskalnih sustava (EFS), izdavanje računa, prijenos podataka u realnom vremenu Poreznoj upravi i čuvanje financijskih podataka. Zakon uvodi i ključnu inovaciju – Centralnu platformu za fiskalizaciju (CPF). CPF je digitalni sustav preko kojeg će se obveznici fiskalizacije registrirati, prijavljivati transakcije i upravljati fiskalnim procesima, dok će Porezna uprava putem njega nadzirati i arhivirati podatke o poslovanju. Sustav fiskalizacije predviđa da svi poslovni subjekti koriste ovlaštene elektroničke fiskalne sustave. EFS može biti hardverski, poput fiskalnih blagajni i pisača, ili softverski, kao što su virtualne blagajne i cloud aplikacije, piše Večernji list BiH.

U nacrtu Zakona o fiskalizaciji značajan dio novog sustava su i elektroničke fakture. One će biti obvezne za transakcije između pravnih osoba i javnih tijela. Fiskalni računi, za razliku od e-faktura, izdavat će se u papirnatom ili elektroničkom obliku za transakcije u maloprodaji ili gdje nije propisana obveza e-faktura. Oba oblika računa moraju biti evidentirana u CPF-u, čime se osigurava potpuna evidencija svih poslovnih aktivnosti. Nacrt zakona definira i obveze za obveznike fiskalizacije, uključujući pravne i fizičke osobe koje ostvaruju prihode iz gospodarskih aktivnosti. Prema zakonskim odredbama, obveznici su dužni provesti fiskalne sustave, izdavati fiskalne račune i osigurati pravilnu evidenciju svih transakcija. Posebne kaznene odredbe predviđene su za subjekte koji ne poštuju ove obveze, uključujući novčane kazne, zabranu obavljanja djelatnosti te oduzimanje licencija za servisiranje ili proizvodnju fiskalnih sustava. Fiskalizacija povećava transparentnost poslovanja jer se sve transakcije evidentiraju u realnom vremenu, čime se smanjuje mogućnost za utaju poreza i druge oblike nezakonitih aktivnosti. Digitalizacija poslovnih procesa doprinosi modernizaciji gospodarstva, posebno za mala i srednja poduzeća koja će kroz fiskalne sustave poboljšati učinkovitost i smanjiti operativne troškove. Osim toga, fiskalizacija olakšava usklađivanje s međunarodnim standardima, što je ključni korak prema integraciji Federacije BiH u europsko gospodarsko okruženje. E, sad, ako se pitate kako će ovakva BiH bilo što modernizirati, podsjetit ćemo samo na činjenicu da su fiskalne blagajne u BiH stigle još 2008. godine te da je ova zemlja bila pionir fiskalizacije na zapadnom Balkanu (RS 2008., FBiH 2010.) kad se gledaju sve branše. Fiskalne blagajne su u susjednoj Hrvatskoj na tržište izbačene 2013. Srbija ih je najavila 2005., pa je trebalo proći dosta godina da ih uvede potpuno. Čak i u Europi, Francuska ih je uvela 2018., a Njemačka tek 2020. godine te su se neke savezne pokrajine do kraja 2022. borile s prilagodbom. Uz modernizaciju, mnogima je osnovno pitanje tko će platiti fiskalne blagajne jer je prošli put bilo itekakvih negativnih tonova prema federalnoj vlasti kad ih je trebalo ponovno kupovati, a to nije tako davno bilo. Međutim, ovaj put je ideja da porezni obveznici nemaju troškova nabave, već da to financiraju dva telekom operatera u državi – BH Telecom i Eronet, piše Večernji list BiH.