0
0
Proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa u Bosni i Hercegovini, točnije u Republici Srpskoj, zabilježila je pad u 2024. godini. Farmeri tvrde da je glavni razlog ovog trenda uvoz jeftinog mesa s inozemnog tržišta, zbog čega domaća proizvodnja ne može napredovati. Prema službenim statistikama, proizvodnja svinjskog mesa smanjena je za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja goveđeg mesa pala za 18,2 posto.
Iako broj svinja i goveda u oborima i torovima bilježi blagi porast – u 2024. godini bilo je 178.800 goveda, u odnosu na 170.700 godinu ranije, te 365.700 svinja, što je više nego 355.200 iz prethodne godine – pad proizvodnje nastavlja zabrinjavati proizvođače.
Farmeri naglašavaju da domaća proizvodnja neće imati šanse za oporavak sve dok se na tržište nastavi uvoziti jeftino meso, posebno zamrznuto, koje često dolazi s rokom trajanja od godinu dana. Prema riječima Miše Maljčića, predsjednika Udruge uzgajivača svinja Republike Srpske, takav mesni uvoz značajno smanjuje konkurentnost domaćih proizvoda.
U Bosni i Hercegovini trenutno je dozvoljeno da zamrznuto meso iz uvoza ima rok trajanja do godinu dana, dok u Europskoj uniji takvo meso nije pogodno za konzumaciju nakon šest mjeseci. Maljčić ističe da oko 80 posto svinjetine koja završava u preradi u BiH dolazi u zamrznutom obliku, što dalje slabi potražnju za svježim, domaćim mesom.
Pored mesa, pad proizvodnje osjetio se i u sektoru mlijeka, gdje je proizvodnja kravljeg mlijeka smanjena za jedan posto, dok su proizvodnja kokošjih jaja i peradarskog mesa zabilježili rast, od 11,3 posto i 6,6 posto, respektivno.
Za oporavak domaće proizvodnje, farmeri smatraju da bi trebalo uvesti regulacije koje bi ograničile uvoz zamrznutog mesa, poput onih koje postoje u Europskoj uniji. Samo tada, kažu, domaća proizvodnja imat će realne šanse za rast i konkurentnost na tržištu.
