Prisila na cijepljenje, energetska kriza... bili motiv za povratak iz Njemačke u BiH

Read Time:2 Minute, 54 Second

Ovih dana objavljena je statistika iz Hrvatske koja kaže kako je broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku od 2019. u stalnom padu, a postoji i još jedna novost.

Od 2013., kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju, hrlilo se u Njemačku. To je bio novi val iseljavanja jer su se za one s hrvatskim dokumentima otvorile granice. I taj broj je rastao jer je Njemačka olakšavala ulazak u zemlju i za ostale narode u BiH.

A onda dolazi doba pandemije koronavirusa i 2020. godina, koja je trebala biti rekordna po odlascima zbog novih pravila koja su najavljivana za ožujak spomenute godine, postaje godina kada mnogi prate situaciju i ne odlaze tek tako. Ruku na srce, nastavilo se odlaziti i 2021., kad se situacija s pandemijom donekle smirila, no nije to više bilo grlom u jagode kao prije.

Ovih dana objavljena je statistika iz Hrvatske koja kaže kako je broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku od 2019. u stalnom padu, a postoji i još jedna novost.

Drugačija statistika

Prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 2023. se više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako su se prošle godine u Njemačku doselila 20.604 hrvatska državljanina, što je najmanji broj od 2013., kada je Hrvatska primljena u EU. Prošle godine iz Njemačke se iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637. Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana.

– Ako krenemo od početka, 2020. godine, kad se krenulo s “lockdownom”, u Njemačkoj se to zbivalo u više navrata. I mi u BiH smo, primjerice, imali “lockdown” i policijski sat, međutim, to nije bila stroga karantena kao vani.

Godinu poslije, kad se pojavilo cjepivo, ono je u Njemačkoj bilo nužno, gotovo kao naredba, dok je u BiH to bio slobodan izbor, a i u Hrvatskoj, koja je članica Europske unije pa mora poštivati stroga pravila, nije bilo previše kruto stanje. Sve to podsjetilo je ljude vani gdje žive. Znamo da je bilo i problema s uvozom hrane pa su se mnogi sjetili da se u BiH može proizvoditi hrana, pa i onaj tko živi u stanu ima negdje nešto zemlje na selu za posaditi nešto. Rat u Ukrajini donio je mnoge nevolje jer su energenti u Njemačkoj drastično poskupjeli, dok je u BiH cijena struje najniža u Europi ili među nekoliko najnižih, a gotovo svaka kuća ima peć ili kamin pa je lakše doći i do drva za ogrjev, odnosno ne treba razbijati glavu o energentima. Također, cijena stanovanja drastično je porasla, a mnogi koji su danas vani u BiH ili u Hrvatskoj imaju svoje kuće ili stanove. Sve se počelo uzimati u obzir – priča nam.

Neprilagodba migranata

Također, podsjetio je i na ono što današnje roditelje tjera da djecu odgajaju na ovim prostorima. – Vani je popularna “woke” kultura i to je na određen način postao alat indoktrinacije, da se nešto što nama nije svojstveno želi prikazati normalnim.

Istaknuo je i migrante koji se teško prilagođavaju u Njemačkoj i koji žive od socijalne pomoći, što znači da netko za njih mora zaraditi tu pomoć, a to su, među ostalim, i ljudi s ovih prostora. – Da se ne spominje i porast nasilja, kojeg je sve više – zaključuje sugovornik. Ljeto je tek počelo, a od dijaspore ćemo zasigurno doznati mnogo toga što im najviše smeta u “obećanoj zemlji”, koja u posljednje vrijeme i nije popularna kao što se čini.