0
0
Trganje kako se u Hercegovini tradicionalno zove berba vinskih sorti grožđa, uhvatila je zalet. Berbu prate pravi temperaturni rekordi 36 do 39 Celzijevih stupnjeva što je svojstveno „ilindanskom čelopeku“, a ne koncu kolovoza, odnosno koncu klimatološkog ljeta. Za razjašnjenje ovogodišnje kampanje posjetili Vinariju „Domano“ na Domanovićima kod Čapljine.
Udio šećera u žilavki zadovoljavajući
„Po datumu ovo je najranija berba grožđa na Dubravama u ovom stoljeću, odnosno u proteklih 25 godina. Prema zapisima koje imamo u vinariji, berba nikada nije krenula kao ove godine 26. kolovoza. Bilo je berbi kada se žilavka za proizvodnju pjenušca počela brati zadnjeg dana u kolovoza, to je bilo 2002. i 2007. U odnosu na prošlu godinu berba je počela šesnaest dana ranije. Mi prije nismo imali sortu chardonnay, ove godine svi se ravnamo po toj i drugim ranim sortama.
Grožđe ranih sorti je zrelo pa je berba morala krenuti, urod je koliko mi se čini nešto niži, ali su zato šećeri jako visoki. Proteklih dana uzimali smo uzorke žilavke, a u vinariju su nam svoje uzorke donosili i individualni proizvođači, uglavnom šećeri se kreću od 19 do 21 što je jako fino. Mislim da je žilavka spremna za berbu jer je odnos kiselina od 6,0 do 6,5 grama po litru.
Ne znam koliki će urodi biti na kraju kampanje, hoće li to biti količine kao prošle godine, ali sigurno će kvaliteta biti iznimna“, kaže ing. Palameta, pa na upit o berbi koja je u stvarnosti počela 31. srpnja u vinogradima na Plantaži u Ljubuškom, nastavlja:
-Kolege su to lijepo objasnile, riječ je o mladim nasadima, gdje je na trsu bio po jedan grozd. Da bi sačuvali lozu tamošnji vinari su se s pravom odlučili na berbu.
-Vrućine ne prestaju, kako pri preradi održati kvalitetu pri ovakvim vrućinama?
-Tu postoje dva, tri značajna čimbenika. Susrećemo se mi s informacijom da se recimo grožđe u Komarni bere noću što je povoljno jer su tada temperature 20 do 25 stupnjeva, što je velika razlika u odnosu na dnevne temperature kada je 30 do 35 stupnjeva. Naša i ostale vinarije u Hercegovine, imaju sustave za hlađenje ili mošta ili grožđa. Uz ostalo kupujemo suhi led da bi se zaštitili od negativnih posljedica visokih temperatura. Malim vinarima preporučam ili nekakav priručni sustav za hlađenje ili lediti boce s vodom pa ih mijenjati u moštu na vrenju.
– Jesu li kod nas moguće te da ih tako nazovemo – noćne berbe?
-Kontaktirala sam kolegu Tonija Falaka iz Agroherca, kaže da oni startaju ujutro u 5,15 – 5,30 sati, međutim kako su kod nas tereni jako daleko i uz to kameniti, noćna berba nije prikladna mada su uvjeti povoljniji nego po danu. Mi se trudimo da berba krene bar od šest sati pa da se bere do podne, onda se to grožđe skladišti u hladnjačama i u hladnjačama dolazi do nas. U priliku ono što se ujutro ubere temperature grožđa su negdje oko 20, maksimalno do 25 stupnjeva, što nije katastrofično za bijelo grožđe jer mi uspijemo spustiti temperaturu mošta za desetak stupnjeva.
-Spominjali ste chardonnay i žilavku, što je s ostalim sortama?
-Prema analizi naše blatine, ne znam kako je na terenu kod ostalih, parametri nisu odgovarajući za berbu grožđa, osim toga mi se svih ovih godina trudimo, čekamo da grožđe u potpunosti sazrije, da bude fenološki bude zrelo. Nisu parametri kod blatine loši za ovo doba, sigurno će i berba biti ranije bar za desetak do petnaest dana. Ako se ovakvim tempom nastavi brati i dnevne temperature budu visoke, a po noću bude malo hladnije, grožđe sigurno intenzivno zrije, možda će do 20. rujna berba u Hercegovini apsolutno završiti.
Žilavka skuplja od blatine
-Urod, prošle godine je bio šarolik, veliki vinari uspjeli su sačuvati grožđe, dok veći broj individualnih vinogradara nije imao što brati, kako je ove godine?
-Ova godina nije bila kišovita, tko je godi imalo radio i pazio i zaštitu odradio na vrijeme, od sredine svibnja do početka srpnja, sigurno je uspio sačuvati lozu i grožđe i od pepelice i od plamenjače. Od ostalih faktora kvalitete i kvantitete, kvantitet je uglavnom u rezidbi ili kasnije u pljevidbi da se količina grožđa na taj način reducira. E sad zavisi što tko hoće, urod ili kvalitetu.
Za kraj još dvije zanimljivosti, bijelo vino je zadnjih godina u trendu, pa je tražnja znatno veća nego za crnim, otud je i cijena bijelog grožđa viša nego crnog. Na Dubravama se žilavka cijeni od 2,0 do 2,5 KM, dok je crno grožđe od 1,5 do 2,0 KM.
Tekst: D. Musa (Večernji list)
Đaka city
