0
0
Službene nam statistike pokazuju kako je stanje u BiH sve ozbiljnije kada je riječ o padu broja stanovnika, a na to upućuju i podaci da u godini dana ni u jednoj županiji nije zabilježen veći broj rođenih u odnosu na broj umrlih.
Odnos rođenih i umrlih stanovnika u gotovo u cijeloj BiH poprilično je zabrinjavajući, piše Večernji list BiH. Demografski slom nastavlja se iz mjeseca u mjesec. Sve je više umrlih, a sve manje rođenih, mladi u sve kasnijoj dobi ulaze u brak, a ako se i odluče na potomstvo, onda djecu odgajaju daleko izvan granica BiH.
Ozbiljno stanje
Službene nam statistike pokazuju kako je stanje u BiH sve ozbiljnije kada je riječ o padu broja stanovnika, a na to upućuju i podaci da u godini dana ni u jednoj županiji nije zabilježen veći broj rođenih u odnosu na broj umrlih. Kako pokazuju podaci državne Agencije za statistiku u Bosni i Hercegovini, tijekom prvih devet mjeseci 2023. godine registrirano je 18.344 živorođene djece, što u odnosu na isto razdoblje 2022. godine pokazuje pad broja živorođenih za 0,80%, a umrlo je 25.807 osoba, što u odnosu na isto razdoblje 2022. godine pokazuje pad broja umrlih za 15,90 posto. Kako se navodi u podacima, tijekom devet mjeseci prošle godine bilo je 7463 umrlih više nego rođenih te je u svim mjesecima zabilježeno više preminulih nego rođenih. Najveći minus upisan je u siječnju, mjesecu kada je bilo 1398 umrlih više nego rođenih. U tom mjesecu upisano je 1673 živorođene djece (893 dječaka i 780 djevojčica), a umrla je 3071 osoba (1560 muškaraca i 1511 žena). Mjesec koji, nakon rekordnog siječnja, bilježi veliki minus u prirodnom prirastu je ožujak (-1278). Najmanji minus u prirodnom prirastu zabilježen je u kolovozu. U tom je mjesecu rođeno 2580 djece (1367 dječaka i 1213 djevojčica), a preminula je 2781 osoba. Ako preračunamo broj rođenih i umrlih, vidimo da je za 201 više umrlih nego rođenih.
Tijekom prvih devet mjeseci ženilo se i udavalo, pokazuju statistike. U promatranom vremenu prošle godine, zabilježeno je u podacima Agencije za statistiku BiH, u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 12.780 brakova, što u odnosu na prvih devet mjeseci 2022. godine pokazuje smanjenje za 2,03%. Te 2022. godine u devet mjeseci sklopljeno je 13.045 brakova. Najviše brakova, tradicionalno, sklopljeno je u ljetnim mjesecima, kada je vrijeme godišnjih odmora. U srpnju su sklopljena 2124 braka, a u kolovozu je u bračnu zajednicu stupio 2271 par.
Tijekom promatranog vremena, odnosno od siječnja do rujna prošle godine, razvrgnuto je 1608 brakova, što predstavlja povećanje od 15,68 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Ako se smanjenje stanovnika BiH nastavi ovim intenzitetom, izgledno je da će Bosna i Hercegovina biti među državama svijeta koje će imati znatno smanjenje broja stanovnika do 2050. godine, objavljeno je na stranici “World of Statistics (Svijet statistike)”. Kako su objavili, od 2020. do 2050. to smanjenje će iznositi 18,2 posto. Uvidom u ranija službena statistička izvješća, trenutačno u Bosni i Hercegovini žive 3,3 milijuna stanovnika, što je manje za 152.300 ili 4,31 posto u odnosu na popis stanovništva iz 2013. To znači da bi Bosna i Hercegovina u sljedećih 30 godina mogla ostati bez 594.000 stanovnika. Dakle, država bi do 2050. trebala imati između 2,7 i 2,8 milijuna stanovnika.
Sumorne projekcije
– Postoji nekoliko skupina problema koji utječu na natalitet, koji je trenutačno glavna dinamička komponenta negativnog prirodnog prirasta, dakle, smanjene razine rađanja, a to je činjenica da imamo krizu u bračnim odnosima, da imamo potrebu za stjecanjem zadovoljavajućih zaposlenja, potrebu za stjecanjem prve nekretnine. Indikativno je da je u Banjoj Luci 90 posto muškog spola mlađeg od 30 godina izvan braka i partnerske zajednice. Dakle, nemaju stalnu vezu niti su u braku, a to je slučaj i s 80 posto žena – istaknuo je nedavno za Al Jazeeru demograf Aleksandar Čavić. Dodaje da u takvim odnosima Bosna i Hercegovina “ima vrlo lošu startnu poziciju za ostvarivanje više razine rađanja”. Ključni problemi koji se odražavaju na reprodukciju danas i na ovu problematiku nastali su tijekom 80-ih godina, upućuje Čavić, kada je stopa ukupnog nataliteta pala ispod razine jednostavne reprodukcije.
Večernji.ba
